Foto: AFP

NAJNOVIJA analiza Hrvatske narodne banke, objavljena u publikaciji Financijska stabilnost, pokazala je kako su banke u Hrvatskoj u principu otporne na moguće nepovoljne makroekonomske šokove, ali i da neke od njih ipak ne bi preživjele ako "kola uistinu krenu nizbrdo".

Devet banaka nije izdržalo stres test

Šok-scenarij podrazumijeva varijantu raspleta događaja u kojoj realni BDP pada 1,6 posto, a kuna zbog bog slabije dostupnosti i više cijene inozemnog financiranja u odnosu na euro slabi deset posto. Usred takvog raspleta događaja realno bi bilo očekivati da dio tvrtki i građana više neće biti u mogućnosti otplaćivati kredite, što bi udio loših kredita povećalo na 23 posto.

Stres test je pokazao kako bi takav rasplet događaja bio poguban za devet banaka, koje raspolažu s oko devet posto imovine bankarskog sektora. HNB pritom ne spominje imena banaka čija bi adekvatnost kapitala pala ispod minimalne razine od 12 posto. Četiri među njima, koje raspolažu s 1,2 posto imovine sektora, imale bi stopu adekvatnosti manju i od osam posto.

Realni scenarij predviđa pad BDP-a od 0,2 posto i stabilnu kunu

Nasreću, HNB ocjenjuje kako je takav crni scenarij malo vjerojatan, te su mogućnosti za njegovo ostvarenje jedva pet posto. Tako HNB donosi i realni, temeljni scenarij, prema kojem bi pad BDP-a ove godine iznosio samo 0,2 posto, što će pak za posljedicu imati rast udjela loših kredita na 17 posto, uz pretpostavku da će i tečaj kune ostati stabilan.

Podsjetimo kako je prošle godine udio ukupnih loših kredita u ukupnim kreditima rastao malo sporije zbog znatnog povećanja iznosa niskorizičnih kredita odobrenih državi, te je na kraju rujna 2011. iznosio 12,2 posto. HNB je objasnio kako će ključni rizik u ovoj godini predstavljati dugoročno zaduživanje i zaduživanje u inozemstvu.