HGSS-ovci se s Kavkaza vraćaju četiri dana ranije: DNK analiza će pokazati radi li se o poginulim hrvatskim alpinistima
Arhivske fotografije iz fotoaparata Urse Vrdoljaka pronađenog neposredno nakon nesreće, snimljene na putu do podnožja stijene
NAKON uspješno obavljene akcije potrage na Kavkazu gdje je četveročlana ekipa HGSS-ovaca (vođa ekspedicije Darko Berljak, Edin Alikalfić, Dražen Pezer i Hrvoje Kamenjarin) pronašla tijela trojice stradalih alpinista te ih sahranila na groblju podno Ušbe u selu Mestija u Gruziji, organiziran je raniji povratak u Hrvatsku. Ekspediciju su organizirali Hrvatska gorska služba spašavanja i Hrvatski planinarski savez.
Naime, povratak ekipe bio je predviđen 26. srpnja, ali s obzirom na to da su u izvanredno brzom roku, unatoč izuzetno teškim i zahtjevnim uvjetima, izvršili sve potrebne radnje, od pronalaska tijela, uzimanja uzoraka za DNK analizu te sahranjivanja tijela, povratak ekspedicije očekuje se sutra. HGSS-ovci bi trebali doletjeti letom iz Istanbula u 10,15 sati.
Kako bi se identifikacijom putem DNK analize konačno utvrdilo radi li se o prije 38 godina stradalim hrvatskim alpinistima i gorskim spašavateljima Nenadu Čuliću i Viktoru Tabakoviću, izuzetno je važno da uzeti uzorci što prije dođu u Hrvatsku kako bi se, zbog nemogućnosti odgovarajućeg spremanja tijekom transporta, izbjeglo dodatno propadanje i kako bi identifikacija DNK analizom bila moguća, javljeno je iz HGSS-a.
HGSS-ovci bili na rubu pogibelji dok su tijela i opremu spuštali u dolinu
Podsjećamo, četvorica naših alpinista i HGSS-ovaca otputovali su u Gruziju kako bi, na temelju vjerodostojnih dokaza koji su upućivali na to da su na planini Ušbi pronađeni ostaci hrvatskih alpinista poginulih u srpnju 1974. godine, pokušali pronaći njihove posmrtne ostatke te prikupiti uzorke kako bi DNK analizom potvrdili da radi o njima. U opsežnoj i temeljitoj potrazi na ledenjaku ispod Križa Ušbe pronašli su tri tijela. Kraj jednog tijela pronađena je i službena značka gorskog spašavatelja HGSS-a, no zbog korozije nije bilo moguće utvrditi broj značke. Kasnije su javili kako vjeruju da su našli tijelo Viktora Tabakovića. Tijela alpinista pokopana su podno Ušbe jer je za njihovo preuzimanje nužno potvrditi njihov identitet.
U opsežnoj akciji potrage pronađena su tri tijela stradalih alpinista te mnoštvo alpinističke i druge opreme, dijelovi satova, dijelovi ili fotoaparati u kojima možda postoje sačuvani filmovi s tog uspona. Pronađena je i oprema za bivak, šator i pribor. Budući da su dva spašavatelja u ekspediciji ujedno i hrvatski policijski službenici, prikupljanju tijela i pojedinih dijelova opreme pristupljeno je vrlo obazrivo i po svim pravilima struke. Sva četvorica članova HGSS-HPS ekspedicije volonterski su se uhvatili teške zadaće koristeći za to vlastite godišnje odmore.
Transport stradalih alpinista koji su obavili hrvatski spašavatelji bio je na granici pogibelji. S ledenjaka na nadmorskoj visini oko 3000 metara trebalo je tijela spustiti čak 1600 metara niže i 30-ak kilometara dalje. Trebalo je savladati četiri kilometara ledenjaka te kamenih nanosa - morene. Nakon toga uslijedio je još strmi 400-metarski stjenoviti skok, zatim šest kilometara transporta kroz šumu te desetak kilometara makadamske ceste prepune vodenih bujica uzrokovanim ubrzanim otapanjem ledenjaka. Upravo je u tom završnom dijelu vozilo u kojem su se nalazili hrvatski spašavatelji zapalo u bujicu pa su i spašavatelji bili na granici pogibelji.
Najveća nesreća hrvatskog alpinizma
U transportu je hrvatskim spasiocima, poglavito u donjem dijelu, pomagalo osmero gorštaka jer je osim tijela trebalo spustiti u dolinu i oko 300 kilograma vlastite ekspedicijske opreme.
U jugoslavenskoj ekspediciji na Kavkaz 1974. godine poginula su četiri Hrvata. Radi se o najvećoj nesreći hrvatskog alpinizma. Dva dana nakon poziva u pomoć iznad Križa Ušbe pronađena su tijela Ante Bedalova i Urse Vrdoljaka kako vise navezana užetom na snježnoj padini. Njihova su tijela spuštena, ali tijela Nenada Čulića i Viktora Tabakovića dosad nisu pronađena. Vjerovalo se da ih je pokupila velika ledena lavina i potraga se usmjerila na to područje. Međutim, led se počeo rušiti i postojala je stalna opasnost od novih lavina pa se moralo odustati od daljnjeg...
Više o nesreći možete pročitati u ranijim člancima i u časopisu Hrvatski planinar iz 1974. godine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati