Foto: Twitter

VIŠE od četiri milijuna Sirijaca natjerani su da pobjegnu od građanskog rata koji razvaljuje njihovu zemlju, kao i od barbarske terorističke organizacije Islamska država koja ubija sve pred sobom. Velika većina njih živi u prenakrcanim izbjegličkim kampovima u Turskoj, Libanonu, Jordanu, Egiptu i Iraku, koje su sve pod prijetnjom ISIS-a. Rekordne brojke ovih mjeseci odlučile su se tražiti šansu za život u Europi.

Za to vrijeme u EU traje rasprava koliko bi koja zemlja trebala primiti pridošlica, dok Siriji bliže i bogate zemlje Perzijskog zaljeva poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih arapskih emirata, Katara, Kuvajta i Bahraina odbijaju primiti izbjeglice i pružiti im utočište, piše Daily Mail.

Amnesty International tvrdi da je njihovo ponašanje sramotno

"Podaci ovih zemalja jednostavno zgražavaju, kada se radi o pokazivanju empatije i dijeljenju odgovornosti krize. Ovo je sramota", rekao je voditelj odjela za izbjeglička i prava migranata Sherif Elsayid-Ali.

Izbjeglice putuju tisućama kilometara s Bliskog istoka, kroz centralnu Europu i preko Mediterana kako bi dospjeli do zemalja poput Austrije i Njemačke. Dio njih pokušava se dokopati Ujedinjenog Kraljevstva.

Gotovo tri tisuće nesretnika poginulo je na putu prema pristojnom životu samo ove godine, no još stotine se i dalje odlučuju na riskantan put prema Europi, sa svojom djecom, svake noći.

Bogate arapske zemlje moraju promijeniti politiku

Tragična smrt 3-godišnjeg Aylana Kurdija koji se utopio pokušavajući doći do grčke obale, a more ga je izbacilo na tursku obalu, izazvala je bijes javnosti i sram kod mnogih političara, ali ne i kod kojih bi također trebalo.

Niti jedna od 313.000 izbjeglica koje su izbjegle iz opasne domovine nisu dobili dozvolu da uđu u relativno bliže arapske zemlje, koje su sve u top 50 najbogatijih na svijetu.

"Bogate arapske zemlje trebale bi shvatiti da je krajnje vrijeme da se promijeni njihova politika neprihvaćanja izbjeglica iz Sirije. To je moralan, etičan i odgovoran korak koji moraju poduzeti", rekao je stručnjak Sultan Sooud al-Qassemi.

Nijedna od bogatih zemalja Perzijskog zaljeva nije potpisala Konvenciju izbjeglica 1951, koja definira izbjeglicu kao osobu koja iz zemlje bježi radi progona zbog rase, religije ili nacionalnosti.

Sirijci se i dalje mogu prijaviti za skupe turističke vize i radne dozvole, no takve su vrlo rijetko odobrene, piše BBC.

Doniraju novac i stvari, ali ne žele ih kod sebe

Arapske zemlje pravdaju svoju politiku rizikom, kažu kako se među izbjeglicama mogu kriti teroristi. Donirali su zato veliku svotu novca kako bi pomogli izbjeglicama. Ujedinjeni arapski emirati sponzorirali su cijeli jedan izbjeglički kamo u Jordanu koji nastanjuju deseci tisuća Sirijaca.

U međuvremenu, Saudijska Arabija i Katar donirali su hranu, novac i odjeću izbjeglicama u Libanonu, Turskoj i Jordanu.

Sveukupno su te države donirali 598 milijuna funti pomoći, no to je opet četiri puta manje nego što su učinile SAD.

Ova bogata regija ima kapacitet na brzinu sagraditi domove za izbjeglice, tvrdi urednik stranice Quartz, Bobby Ghosh.

Europa prima stotine tisuća, Arapi se ne javljaju

"Velike građevinske kompanije koje su sagradile ogromne nebodere u Dubaiju, Abu Dhabiju i Riyadhu trebali bi konstruirati utočišta za izbjeglice. Saudijska Arabija ima mnogo stručnosti i iskustva u upravljanju dolascima ljudi. Nema razloga da tu stručnost ne iskoriste u humanitarne svrhe", rekao je Ghosh.

Većina Sirijskih izbjeglica nalazi se u zemljama Bliskog istoka. Otprilike 1,9 milijuna živi u turskim izbjegličkim kampovima, 1,1 milijun njih je u Libanonu, 629.000 u Jordanu, 249.000 u sjevernoj Iraku, a Egipat je primio 312.000 izbjeglice, prema podacima UN-a.

Njemačka će primiti više od 800.000 izbjeglica, Ujedinjeno Kraljevstvo također planira primiti tisuće ljudi. Iz bogatih arapskih zemalja ne javlja se nitko.