Foto: AFP

EUROPSKI parlament izdao je rezoluciju kojom se članicama EU-a, a posebno Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj, naređuje da obznane svoju navodnu ulogu u CIA-ino programu tajnih zatvora.

Rezolucija EP-a izdvojila je ove tri države zbog sumnje da su sudjelovale u ovom mračnom i tajnom dijelu američkog rata protiv terorizma. Konstatira se kako samo "istinske prijetnje po nacionalnu sigurnost mogu opravdati takvu tajnost", pa se nacijama sugerira da istraže ovu stvar i uklone sve prepreke nezavisnim istražiteljima.

Sve tri zemlje ranije su pokušale izložiti delikatnu temu CIA-nih tajnih zatvora na svojim teritorijima, koje je SAD službeno prvi puta priznao 2006. godine. Međutim, svi pokušaji da se obznani istina naletjeli su na rampu, a nijedan dužnosnik nije optužen zbog vođenja i odobravanja CIA-nih poteza na europskom teritoriju.

Rezolucija nije obvezujuća, pa je prozvane zemlje mogu ignorirati

Rezolucija je zasnovana na temelju izvještaja dviju zastupnica - Helene Flautre i Sarah Ludford - a prihvaćena je s 568 glasova za i 34 protiv. Međutim, priroda rezolucije je neobvezujuća, što znači da je vlade Litve, Poljske i Rumunjske slobodno mogu ignorirati.

U izvještaju se navodi kako je postojao "rašireni, tajni i ilegalni sustav koji je doveo do niza mučenja i otmica". Zasnovan je na nizu činjenica koje je posjedovao Eurocontrol. "Najmanje dvanaest zemalja je sudjelovalo u ovome. Učinile su sve, a neke i dalje nastavljaju činiti, sve kako bi spriječile da istina izađe na vidjelo. EP mora nastaviti tražiti njihovu odgovornost kako bi sačuvao kredibilitet Europske unije", kazala je zastupnica Marie-Christine Vergiant, prenosi list New Europe.

Kakva ironija

"Prilično je ironična činjenica da smo pomogli u svrgavanju diktatora poput Gadafija i Mubaraka, a oni su ne tako davno bili naši saveznici u slanju ljudi u njihove države gdje su ilegalno zatvarani i mučeni, kako bi mi iz njih izvukli nekakve informacije", dodala je.

Podsjetimo i kako je EP sličnu rezoluciju donio i 2007. godine, u kojoj su se kritizirale člannice koje nisu željele istražiti postojanje tajnih zatvora na svojim teritorijima. CIA-ine "crne točke" u Europi su se koristile za zatvaranje, mučenje i ispitivanje ljudi osumnjičenih za terorizam. Nakon nekog vremena, u pravilu bi ih prebacivali u Guantanamo Bay. Ovi zatvori i ljudi u njima funkcionirali su u svojevrsnom limbu, jer nije postojao nikakav civilni nadzor. S druge strane, vjeruje se kako je CIA operirala s dozvolom vlasti spomenutih zemalja.