Ilustracija: ljubljana.si

UGLEDNI Economist piše kako bi Slovenija mogla postati šesta država eurozone koja će trebati financijsku pomoć nakon Grčke, Irske, Portugala, Cipra i Španjolske.

"Ukoliko će trebati bail-out to će biti samo mala promjena za fondove pomoći eurozone. Slovenija ima samo 2 milijuna stanovnika, a njezin GDB iznosi 36 milijardi eura, što je samo 0,4 posto BDP eurozone", piše Economist te dodaje kako to neće biti velika pomoć koju će za Sloveniju trebati izdojiti države eurozone.

"Prva bivša komunistička država koja traži pomoć"

"One imaju većih stvari za zabrinutost nakon što su skliznuli u recesiju (GDB je pao 0,2 posto u drugom tromjesečju i očekuje se da će ponovno pasti u trećem)", pišu iz Economista. No, iako će pomoć Sloveniji biti "nezamjetna", bitna će biti činjenica da će se još jedna država naći u "zoni sumraka".

"Ako Slovenija klone, bit će prva bivša komunistička država u eurozoni koja treba pomoć", pišu iz Economista. Dodaju da slovenska koalicijska vlada tvrdi kako može izbjeći traženje pomoći, no pišu i kako su to već čuli od vlada članica koje su na kraju ipak popustile i zatražile "bail-out". Navode da su slovenske dugoročne obveznice ovih dana dostigle kamatu od 7 posto, što je ranije označavalo da se ta država više ne može zaduživati na međunarodnom tržištu.

Najranjiviji je bankarski sektor

"Ovoga mjeseca su i tri glavne agencije za procjenu kreditnog rejtinga snizile rejting Slovenije", piše Economist te dodaje kako je u Sloveniji najranjiviji bankarski sektor, kao što je to bio slučaj i sa Irskom te Španjolskom. Napominju da banke postanu posebno ovisne o likvidnosti koju može dati Europska centralna banka, nakon što od države odustanu strani kreditori.

Pišu da je Slovenija u najveću banku, Novu Ljubljansku Banku, upumpala 1 posto BDP ili 380 milijuna eura. Fitch je upozorio kako bi Slovenija za svoj bankarski sektor uskoro mogla trebati dodatnih 3 milijarde eura. Iz Economista smatraju kako bi taj novac vlada možda mogla namaknuti na stranom tržištu, ali sumnjaju u takvu opciju zato što strani investitori nisu zadovoljni visokim proračunskim deficitom u posljednje tri godine, oko 6 posto između 2009. i 2011. godine, te zbog brige oko duga koji brzo raste.

"Žrtva opasne veze između slabih banaka i slabih vlada"

"Slovenija je još jedna žrtva opasne veze između slabih banaka i slabih vlada koja krizu eurozone čini tako neukrotivom", piše Economist koji dodaje da je Slovenija i žrtva velikog rasta koji je izmakao kontroli. "Od 2004. do 2006. godine su rasli po prosječnoj stopi od 5 posto; u 2007. godini se to proširilo na gotovo 7 posto", piše Economist i dodaje kako je taj rast potican zaduživanjem, što se posebno odnosi na građevinske tvrtke. slovenske tvrtke su po odnosu kapitala i dugova sa dna ljestvice u eurozoni početkom ovog stoljeća došli na razinu višu od prosjeka eurozone do 2010. godini.

List piše da je recesija 2009. i ponovni pad 2011. godine otkrila sve slabosti koje su bile "maskirane" u dobrim godinama. Upozoravaju da je država snažno uključena u ekonomiju, a ne samo u bankarski sektor. "Slovenska proizvodnja se previše bazira na temeljne industrije, a jedan od razloga za to je što nisu uspjeli privući direktne strane investicije", piše Economist.