Doznajemo: Šef kriznog stožera za Rudine pomagao prvooptuženom Medaku u obrani!
Foto: AFP
"BOG! Iz onog tvog materijala napravija sam pitanja koja ću postavljati vještacima kako bi srušio njihove teze iz vještačenja. Molim te da ih pročitaš i ako nešto nije u redu popravi (ili ubaci novih) i pošalji mi nazad da se mogu pripremati. Lp".
Ovo je jedna od mail poruka, koje su u posjedu Indexa, koju je Ivan Medak, prvooptuženi u sudskom postupku povodom željezničke nesreće u Rudinama 2009., poslao Milanu Brkiću, šefu kriznog stožera za slučaj Rudine i savjetniku za sigurnost u upravi HŽ-prijevoza. Iz njihove je elektronske pošte vidljivo da Milan Brkić, inače odgovoran za sigurnost i kvalitetu putničkog prometa hrvatskih željeznica, pomaže obrani Ivana Medaka. Index posjeduje nekoliko mail poruka iz 2009. i 2011. koje dokazuju da Brkić aktivno pomaže Medakovoj obrani iako je kao šef kriznog stožera za Rudine i savjetnik za sigurnost zadužen da daje stručna i objektivna mišljenja, kao i da nepristrano sudjeluje u internim istragama u slučaju kvarova ili nesreća koji su na hrvatskim željeznicama sve češći.
Krivnju pokušavaju svaliti na strojovođu?
Štoviše, iz elektronske prepiske Brkića i Medaka vidljivo je da teret odgovornosti za katastrofalnu nesreću koja je odnijela šest života, pokušavaju svaliti na strojovođu vlaka koji nije niti zahvaćen optužnicom Državnog odvjetništva. Poznato je, naime, da pred Županijskim sudom u Splitu za taj tragični incident odgovaraju Ivan Medak, bivši direktor za zaštitu i ekologiju u HŽ Infrastrukturi, Ivan Tomašković i Jozo Bazina, direktor i savjetnik tvrtke "Intrade", Drago Rogulj, voditelj protupožarne zaštite HŽ-a te Branko Tišljar, vatrogasac DVD "Stružac". Tereti ih se da su sudjelovali u nabavi i uporabi retardanta TG-300 čije je nanošenje na tračnice, prema tvrdnjama vještaka, uzrokovalo nesreću vlaka, pri čemu su bili svjesni mogućih posljedica tog postupka. Njihov braniteljski tim tijekom postupka je inzistirao na tehničkoj neispravnosti vlaka, ali i mogućoj ljudskoj grešci kao uzroku nesreće.
Cijeli tijek sudskog postupka, inače, pratila su javna prepucavanja uprava tvrtki HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura (kojoj je pripadao i Ivan Medak) sa sindikatom strojovođa.
Na osnovu materijala koje mu je dao Milan Brkić, prvooptuženi Ivan Medak napisao je 50-ak pitanja za sudske vještake, koji dosad uglavnom nisu odustali od teze o retardantu kao uzroku nesreće. Iz mail poruke naslovljene "PITANJA VJEŠTACIMA NA OBAVLJENO TESTIRANJE KLIZAVOSTI TRAČNICA", vidljivo je i da Medak od Brkića traži da mu neka pitanja doradi ili preformulira, da od jednog napravi dva ili više pitanja, itd.
Očito je da Medak pokušava relativizirati stajalište vještaka tehničkim detaljima na koje mu je ukazao Brkićev materijal, te da sud navodi na traženje mišljenja drugih vještaka. To se vidi i iz dva zadnja pitanja vještacima koje je sročio na temelju Brkićevih materijala: Da li vi smatrate u odnosu na dosad iznesene činjenice da je vaše vještačenje s lokomotivom nepotpuno i nije dalo tražene rezultate?" i "Da li smatrate potrebnim da novo vještačenje napravi neovisna i ovlaštena ustanova koja ima potrebnu opremu, uređaje i stručnjake te da se učinkovito vještačenje provede s nagibnim vlakom?".
Pod "ovlaštenom ustanovom" Medak, vjerojatno, misli na jednu od HŽ-ovih tvrtki koje jedine imaju "potrebnu opremu, uređaje i stručnjake", a u kojima je autoritet za sigurnost Milan Brkić. Medak je na kraju zatražio i rekonstrukciju nesreće koju je sudsko Vijeće suca Damira Romca odbilo.
Brkić preporučio Medaku da piše ministru Kalmeti
U zaštitu Ivana Medaka i interesa uprave HŽ-ovih tvrtki Brkić se uključio još i prije pokretanja državnoodvjetničke istrage o slučaju Rudine. To se vidi iz mail poruke "Pismo Kalmeti", koju je Brkić uputio Medaku u studenom 2009., a u kojoj mu sugerira da, povodom medijskih napisa o stanju sigurnosti na hrvatskim željeznicama, uputi pismo tadašnjem resornom ministru Božidaru Kalmeti.
"Poštovani gospodine Ministre! Pozivamo vas da spriječite daljnje uznemiravanje javnosti od strane predsjednika Sindikata strojovođa Hrvatske jer se time stvara atmosfera nesigurnosti i straha što će dovesti do daljnjeg pada teretnog i putničkog prijevoza i otežati ionako tešku situaciju željezničkih prijevoznika HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza. Nesuvisle izjave o možebitnoj sabotaži na vlaku 60782 koji je iskliznuo u kolodvoru Sušak Pećine u ranim jutarnjim satima dana 21.11.2009. služe tome da se ponovno izvrši pritisak na istražno povjerenstvo. kao što je to već bilo u sličnim slučajevima (Plaški 2000.g., Zlobin 2005.g., Rudine ove godine), i kako bi se unaprijed zaštitilo strojovođu.", navodi Brkić u pismu koje je napisao u ime direktora Ivana Medaka.
"Svakom tko se iole razumije u željeznički promet je jasno da se u subotu ujutro nesreća u Sušak Pećinama dogodila zbog javašluka i nerada radnika izvršne službe... Sve ostalo su spekulacije bez podloge koje uznemiravaju javnost i nanose štetu HŽ Cargu i HŽ Putničkom prijevozu koji se još nisu oporavili od nesreće u Rudinama čija istraga praktički još nije ni započela.", zaključuje Brkić u ime Ivana Medaka koji je, nedugo nakon te poruke, optužen zbog nesreće u Rudinama.
Svi bez komentara
Iako smo od Ivana Medaka zatražili izjavu o ulozi Milana Brkića u njegovoj obrani on je to odbio i uputio nas da sačekamo njegov istup na idućem sudskom ročištu, inače jednom od posljednjih u postupku koji traje već punih pet godina. Na pitanja "kako komentiraju prepisku optuženog Medaka i njihovog savjetnika Brkića", te "je li Brkić time zloupotrijebio svoj položaj i prekoračio ovlasti", iz uprave HŽ prijevoza tvrde da se od te prepiske u cijelosti ograđuju. Drugih komentara nemaju. Iako smo nekoliko puta pokušali doći do telefonskog broja Milana Brkića, u HŽ Putničkom prijevozu to nam nisu omogućili pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka (?!). Kada smo, ipak, došli do broja njegovog mobilnog telefona, nije nam odgovorio na pozive kao ni na poruke. Prema informacijama kojima raspolaže Index, Milan Brkić uskoro će postati jedan od vodećih ljudi državne Agencije za sigurnost željezničkog prometa.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati