index.hr index.hr

CRO Demoskop: Pada podrška "prosvjednim strankama" Živom zidu i Orahu, raste potpora HDZ-u i SDP-u

T.T.
10:27, 03. travnja 2015.
CRO Demoskop: Pada podrška "prosvjednim strankama" Živom zidu i Orahu, raste potpora HDZ-u i SDP-u

Foto: Hina/Promocija plus

REDOVITO mjesečno istraživanje Promocije plus o društvenim i političkim sklonostima hrvatskih građana otkriva nastavak trenda u kojem HDZ-a i desna koalicija zadržavaju visoku prednost u odnosu na rivale iz SDP-a i lijevu koaliciju.

Uz dvije najjače hrvatske stranke, izborni prag na nacionalnoj razini prelaze samo Živi zid i Orah pri čemu je vidljiv "zamor" izborne podrške za obje stranke, ocjenjuju autori istraživanja CRO Demoskop provedenog između 31. ožujka i 1. travnja.

Da su izbori provedeni početkom ovog mjeseca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost od 53 do 58%), na ljestvici preferencija HDZ bi dobio 31,4 posto glasova (31,1 posto u ožujku), dok bi SDP dobio povjerenje 25 posto građana (24,7 posto u ožujku).    

Predizborna groznica

Obje stranke u ovomjesečnom istraživanju bilježe najveću izbornu podršku u posljednjih dvanaest mjeseci, što je rezultat političkog zaoštravanja uoči predsjedničkih izbora, ali i vidljive predizborne groznice uzrokovane dolazećim parlamentarnim izborima.

Autori istraživanja navode da rast izborne podrške rezultira stvaranjem političkih "nusproizvoda" i da obje vodeće stranke propitkuju koalicijsku sinergiju i uloge partnera koji nisu ispunili očekivanja, a imaju "velike apetite". Riječ je o sve vidljivijoj bipolarizacije hrvatske političke scene, ocjenjuju u istraživanju u kojem prognoziraju da će "mali" koalicijski partneri biti prozvani od stranaka koje ih okupljaju što bi moglo izazvati fragmentaciju i želju za samostalnim izlaskom na izbore.



Kad je riječ o strankama izniklima na prosvjednom valu protiv SDP-a i HDZ-a, vidljivo je osipanje podrške. Živi zid je već drugi mjesec na trećem mjestu s izborom od 7,2 posto (7,5 posto u ožujku), dok se Orah s izborom od 6,8 posto (7 posto u ožujku) nalazi na četvrtoj poziciji. 

Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2 posto), da bi se u posljednja tri mjesečna istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 14 posto). Imajući na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, nositelj liste je prvi na listi, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov konačni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka).

Na začelju predvodi HNS

Nakon ove dvije skupine (HDZ i SDP; Živi zid i Orah) slijedi skupina stranaka s izbornom podrškom od oko 2 posto. Ovu skupinu predvodi HNS s izborom od 2,1 posto (1,8% u ožujku), a slijede HSS s 1,9 posto (u ožujku 1,7 posto), Hrvatski laburisti s 1,8 posto (1,3 posto u ožujku) i HDSSB s 1,7 posto (u ožujku 1,5 posto). Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: HSU (1,2%), HSP AS (1,2%), IDS (1,2%), Stranka Milana Bandića (1,2%), Hrast (0,9%), HKS (0,7%), HSP (0,6%) i NS Reformisti  (0,6%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,8 posto. Zabilježeno je i 12,1 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija (kakve se u ovom trenutku pretpostavljaju da će biti i u izborima), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 33,5 posto (prema 33,7 posto iz ožujka), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,8 posto na drugom mjestu (jednako kao i u ožujku). Slijede stranačka lista Živog zida sa 7,7 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 7,2 posto), te lista Orah-a koja bilježi izbor od 6,8 posto (prema 6,9 posto iz ožujka). HDSSB na ovoj ljestvici bilježi izbor od 2,5 posto (u ožujku 2,2 posto), Hrvatski laburisti 2 posto (1 posto prije mjesec dana), dok Stranka Milana Bandića bilježi 1,2 posto izbora. Slijedi stranka Ruže Tomašić – HKS – s izborom od 1,1%, te Čačićeva NS Reformisti s izborom od 0,6 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,6 posto, uz 14,3 posto neodlučnih.

Grabar-Kitarović najpozitivnija

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 31,2 posto (prema 28,2 posto iz ožujka). Bivši predsjednik Ivo Josipović je na drugom mjestu s izborom od 10,2 posto (prije mjesec dana 13,5 posto). Slijedi predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko s izborom od 7,3 posto, dok se predsjednici dvije novije stranke u stopu prate (poput i njihovih stranaka u stranačkim preferencijama). Naime, na petom je mjestu predsjednica Oraha, Mirela Holy s izborom od 4,8 posto, a Ivan Sinčić bilježi 4,7 posto izbora. Slijede Tonino Picula (4,5 posto), Zoran Milanović (4,3 posto), Tomislav Karamarko (2,7 posto), Božo Petrov (1,8 posto) i Predrag Matić (1,5 posto). 



Vođe glavnih stranaka glavni negativci

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je još jedan pokazatelj političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33%) i Zoran Milanović (32,6%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,9%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2%), Kolinda Grabar Kitarović (1,3%), Radimir Čačić (1,1%), Ivo Josipović (1,0%), Branimir Glavaš (0,8%) i Nadan Vidošević (0,5%).



Događaji mjeseca

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, tri su se događaja izdvojila u odnosu na ostale: gospodarska kriza u zemlji (20,3%), prosvjed branitelja u Savskoj i antibraniteljski prosvjed (19,3%), te zrakoplovna nesreća Germanwingsa (19,2%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 2 i 6 posto: situacija u Zagrebu - novi pritvor Bandića i ostavka Sandre Švaljek (5,8%), posjete predsjednice Kolinde Grabar Kitarović susjednoj Bosni i Hercegovini i Njemačkoj (3,9%), rasprave o bušenju i ispitivanju jadranskog podmorja za naftu i plin (3,1%), micanje biste Josipa Broza Tita s Pantovčaka (2,9%), pobjeda Hrvatske nogometne vrste nad Norveškom rezulatatom 5:1 (2,2%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 2 posto.

Raste potpora Vladi

Vlada RH je zahvaljujući socijalnim mjerama kao i potezima koji podsjećaju na predizborne aktivnosti (a bilježe se s početkom siječnja ove godine), zabilježila rast potpore za svoj rad s prošlomjesečnih 28,4 posto na sadašnjih 30,1 posto, dok vladinu politiku ne podržava 55,6 posto građana (prema 59,9 posto iz ožujka), uz sadašnjih 14,4 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,20 (u odnosu na 2,19 iz ožujka, ali i 1,96 iz siječnja). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku (3,47), dok je najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,14 prošlo i najslabije u ocjenjivanju svojih građana.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara