Foto: Arhiva

BOŽIĆ je ove godine prvi put nakon rata u Bosni i Hercegovine neradni dan u svim javnim školama na području Sarajevske županije, no ta je činjenica bila povod za reagiranje poglavarstva (Rijaseta) Islamske zajednice Bosne i Hercegovine uz tvrdnju kako se osnovce bošnjačke nacionalnosti u nekim školama navodno prisiljava na obilježavanje tog dana.

Odlukom ministra obrazovanja Sarajevske županije Damira Marjanovića, donesenom na početku školske godine, prvi je put u školskom kalendaru 25. prosinca definiran kao neradni dan, a određeno je i da će neradni dani u sljedećoj kalendarskoj godini biti Uskrs ili Vaskrs.

Dosad su za škole u Sarajevskoj županiji neradni dani u vrijeme vjerskih blagdana bili isključivo oni koji su padali u vrijeme bajramskih blagdana.

Roditelji se bune

Rijaset Islamske zajednice BiH objavio je na Badnji dan priopćenje u kojemu stoji kako su proteklih dana primili pritužbe "više roditelja učenika sarajevskih osnovnih škola" zbog "nesvakidašnjega i za njih zabrinjavajućeg ponašanja nekih prosvjetnih radnika u povodu obilježavanja božićnih blagdana u školama".

Roditelji na koje se pozivaju u Islamskoj zajednici BiH navode kako neki prosvjetni radnici traže od bošnjačke djece da pripremaju prigodne božićne recitale i druge sadržaje koji su eminentno vjerske, u ovom slučaju katoličke naravi, te kako se to zbiva u razredima u kojima gotovo da i nema učenika katolika.

Islamska zajednica tim je povodom izrazila zabrinutost "nastojanjima nekih prosvjetnih radnika da se u programe obilježavanja božićnih blagdana" uključuju učenici koji su drukčije vjerski opredijeljeni.

Islamska zajednica o "narušavanju prava na slobodu vjere"

Iz Islamske zajednice dalje navode kako je to za njih "narušavanje prava na slobodu vjere" pa od vlasti očekuju da reagiraju "mudrim i jasnim instrukcijama... u smislu dosljednog poštovanja vjerskih prava i sloboda svakog učenika" bez obzira na to kako je opredijeljen ili kojem uvjerenju pripadao.

U Bosni i Hercegovini nikada nije donesen zakon kojim bi se reguliralo obilježavanje vjerskih blagdana pa se to pitanje uglavnom rješava na nižim razinama vlasti, a po pravilu se svetkuju blagdani u skladu s tradicijom naroda koji je u većini u nekom dijelu zemlje.

Pripadnicima nacionalnih i vjerskih zajednica koje su u manjini tek se tolerira pravo na odsutnost tijekom njihovih vjerskih blagdana.