Foto: Marcin Wichary/Flickr

ZA RAZLIKU od niza drugih država u kojima je pristup tajnim podacima strogo reguliran i ograničen te je po pravilu zajamčen tek nekolicini najviših državnih dužnosnika poput predsjednika i premijera, u Bosni i Hercegovini do povjerljivih dokumenata uključujući i one bitne za nacionalnu sigurnost bez problema može doći najmanje tisuću osoba, prenose u petak banjolučke "Nezavisne novine".

Niz različitih političara na svim razinama vlasti, tužitelji, suci, od općinskih do sudova na državnoj razini, prema postojećim zakonskim odrebama imaju pristup tajnim podacima a da im za to nisu potrebne nikakve prethodne sigurnosne provjere koje su uobičajene u takvim situacijama.

Sukladno Zakonu o zaštiti tajnih podataka, pristup državnim tajnama svih stupnjeva tajnosti od internih, preko povjerljivih i tajnih do vrlo tajnih, imaju članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom i Domu naroda parlamenta BiH.

Pristup "supertajnim" podacima bez sigurnosnih provjera omogućen je i predsjedniku i potpredsjednicima Federacije BiH i Republike Srpske.

U ovu povlaštenu kategoriju svrstani su i suci Suda BiH, Ustavnog suda BiH, državni tužitelj BiH, pravobranitelj BiH, ali i suci svih sudova na području BiH, kao i tužitelji i pravobranitelji u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i distriktu Brčko.

Uz iznimku podataka s oznakom "vrlo tajno", koji su bitni za nacionalnu sigurnost i čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama nanijelo nepopravljivu štetu, po svim ostalim tajnim dokumentima bez ograničenja i prethodnih sigurnosnih provjera mogu "čačkati" na stotine ministara, od onih na državnoj razini do onih u županijama, zatim ombudsmani, ravnatelji i zamjenici ravnatelja brojnih policijskih agencija pa čak i gradonačelnici i općinski načelnici.

Država "izbušena" korupcijom

"Nezavisne" podsjećaju kako među povlaštenima po pravilu ima i velik broj onih s dvojnim državljanstvom, što znači da drugim državama nije nikakav problem doći do povjerljivih dokumenata u posjedu tijela vlasti BiH.

"Nije normalno da ljudi koji prolaze kroz tijela vlasti imaju u nekim razdobljima pristup svemu i svačemu, a neki od njih imaju i kazneni dosje i sigurnosno su obrađivani. To bi moralo biti pod ozbiljnijom kontrolom, ali u BiH ono što su znanost i praksa utemeljili uopće se ne poštuje, a tako je i kod zaštite tajnih podataka", rekao je Dragomir Jovičić, profesor na banjalučkom Fakultetu za sigurnost i zaštitu.

U državi poput BiH, koja je "izbušena" korupcijom, uključujući tu i političare, morao bi se hitno revidirati popis onih koji mogu pristupiti tajnim podacima, navodi list.

U Ministarstvu sigurnosti BiH suglasni su kako je popis onih koji imaju pristup tajnim podacima dug, no tvrde kako ne mogu ništa učiniti jer je zakon takav kakav jest.

"Zakon je takav kakav jest i on je jasan. Sve do onog momenta dok se ne izmijeni, to je tako. Do sada smo pokretali proceduru tri puta da se izmijeni, ali nije prošlo i to sada tako stoji. Vidjet ćemo kakva će biti klima u narednom razdoblju i hoćemo li ići u izmjene zakona", rekao je Mate Miletić, pomoćnik ministra sigurnosti BiH i voditelj Odjela za zaštitu tajnih podataka.

Posljednji pokušaj izmjene Zakona o zaštiti tajnih podataka bio je krajem 2013. godine.

Vijeće ministara BiH tada je predložilo da se nositelji pravosudnih funkcija skinu s popisa onih koji imaju neograničen pristup vrlo tajnim podacima, no za te izmjene nije bilo potpore u parlamentu.