Foto: FAH

IZJAVA ruskog predsjednika Vladimira Putina o navodnoj spremnosti Rusije da "zauzme Kijev za dva tjedna", koju je prenio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, bila je izvučena iz konteksta i imala je drugi smisao, rekao je u utorak novinarima Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov.

"To je nekorektno, to izlazi iz okvira diplomatske prakse. To je nedostojno ozbiljnog političkog djelatnika", istaknuo je Ušakov komentirajući Barrosove riječi, a prenose ruski mediji.

U medijima su se ranije pojavila izvješća o telefonskom razgovoru Barrosa i Putina tijekom kojeg je ruski predsjednik navodno izjavio da bi u slučaju potrebe ruska vojska mogla u kratkom roku zauzeti Kijev. Barroso je to navodno rekao čelnicima EU-a na summitu ova vikenda.

Po riječima Ušakova, "taj citat je izvučen iz konteksta i imao je sasvim drugi smisao".

NATO je prijetnja Ruskoj Federaciji

Zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti Mihail Popov najavio je da će prijetnje Rusiji zbog situacije u Ukrajini i širenja NATO-a na istočnu Europu biti ključni čimbenici prilikom razmatranja vojne strategije Moskve.

"Činjenica da se vojna infrastruktura članica NATO-a približava našim granicama, pa i putem proširenja, i dalje je jedna od vanjskih prijetnji za Rusku Federaciju", rekao je Popov u intervjuu za novinsku agenciju RIA.

Naveo je američke planove raketne obrane i situaciju u Ukrajini kao druge opasnosti za sigurnost Rusije.

SAD aktivno jača vojnu nazočnost NATO-a u Latviji, Litvi i Estoniji, rekao je Popov.

S čelnicima tih triju zemalja trebao bi se sastati američki predsjednik Barack Obama koji u utorak stiže u Estoniju.

SAD i NATO narušavaju odnose s Rusijom

Popov je ustvrdio da SAD žele znatno pojačati vojni kontingent NATO-a u baltičkim državama te da postoje planovi za razmještanje teškog naoružanja i vojne tehnike, uključujući tenkove i oklopne transportere u Estoniji pored ruske granice.

"Sve činjenice pokazuju namjeru čelnika SAD-a i NATO-a da nastave pristup kojim se pogoršavaju odnosi s Rusijom. Mi smatramo da određujućim čimbenikom u odnosima s NATO-om ostaje neprihvatljivost planova o dolasku vojne infrastrukture Saveza na naše granice", naglasio je.

Rusija kuje planove o stvaranju neke krnje države na istoku Ukrajine, kao što je to u prošlosti učinila u Gruziji i Moldovi, ocijenili su u ponedjeljak analitičari u Moskvi, ističući da se taj cilj čini vrlo ostvariv s obzirom da proruski separatisti bilježe uspjehe na bojištu.

"Čak i ako je Kremlj zanijekao da je predsjednik ikada natuknuo stvaranje neke neovisne države za većinski rusofonska područja na jugoistoku Ukrajine, Rusija, koja do sada nikada nije zatražila ništa više od autonomije za ta područja - što Kijev smatra neprihvatljivim - sada ponaša na drugi način", kazao je ruski stručnjak Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Russia in Global Affairs. "Rusija želi Kijevu reći: predložili smo vam sporazum o federalizaciji, niste htjeli. Sada se ponuda promijenila."

Ukrajina suočena s "velikim ratom"

Ukrajinski ministar obrane Valeri Heletej izjavio je u ponedjeljak da je Ukrajina suočena s "velikim ratom" s Rusijom koji će odnijeti desetke tisuća života.

"U našu kuću je došao veliki rat, rat kakav Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata. U tom ratu gubici se neće brojati u stotinama nego u tisućama pa čak i desecima tisuća mrtvih", napisao je ministar na svom Facebook profilu.

"Moramo hitno organizirati obranu protiv Rusije, koja pokušava ne samo zauzeti položaje na okupiranom teritoriju, nego i pokrenuti ofenzivu na druga ukrajinska područja", dodao je.

Rusija u nemilosti SAD-a i EU

Zategnuti su odnosi uoči NATO summita u Walesu. Ruske vlasti, koje i dalje niječu povezanost s pobunjenicima, signaliziraju kako bi mogle odgovoriti na NATO-ove najave sve veće prisutnosti u istočnoj Europi. Europska unija već priprema sankcije za Rusiju koje će biti predstavljene krajem tjedna.

NATO će staviti trupe u stanje pripravnosti kao odgovor ruskim akcijama u Ukrajini. Glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen jasno poručuje- pripremamo akcijski plan, Rusija u NATO-u ne vidi saveznike:

"Mi ćemo razviti spremne snage koja će moći reagirati u kratkom roku. Te bi snage NATO učinile agilnijim nego što je ikad bio. Prema načelu rotacije, saveznici bi osigurali nekoliko tisuća ljudi koji bi bili spremni reagirati gdje treba, uz zračnu, pomorsku i specijalnu potporu. Te snage mogu putovati lagano ali napasti jako, ako treba", rekao je Rasmussen.Upravo će NATO summit u Walesu koji se održava u četvrtak imati poseban značaj jer bi na njemu trebala biti donesena odluka o jačanju nazočnosti NATO-a u istočnoj Europi. Iz Kremlja pak stižu upozorenja - pogoršanje odnosa sa SAD-om, ali i Sjevernoatlantskim savezom utjecat će na ažuriranje ruske vojne strategije. Istovremeno, Kijev i Moskva, dobacuju loptice. Ukrajina proziva Rusiju da pokreće veliki rat, dok ruski predsjednik Vladimir Putin upire prstom u Kijev koji, smatra , odbija pregovore sa separatistima.

"Ne postoji dijalog političkog vodstva s istokom zemlje", kaže Putin koji i dalje niječe povezanost s pobunjenicima i zagovara mirovne pregovore. I ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov smatra kako kako Kijev namjerno odbija političko rješenje situacije te se sve više približava NATO-u:

"Neće biti vojne intervencije, želimo mirno rješenje krize i prekid vatre" , ponavlja Lavrov. No uoči najava NATO-ovog akcijskog plana pripravnosti zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti Mihail Popov najavio je da će prijetnje Rusiji biti ključni čimbenici pri razmatranju vojne strategije Moskve. Na summit u Wales stiže i američki predsjednik Barack Obama koji svojim prisustvom jasno želi dati do znanja Rusiji- miči prste s Baltika.

Sankcije Rusiji već je najavila i Europska unija, definirat će ih sutra, a objaviti u petak, potvrdila je nova visoka predstavnica za vanjsku politiku, Federica Mogherini. " U budućnosti će biti važno stvoriti uvijete za novo partnerstvo s Rusijom, ali u sadašnjoj situaciji to nije moguće", rekla je. Podsjetimo kako je u borbama ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine koje traju od početka travnja poginulo 2600 ljudi.

MMF smatra da bi Ukrajini mogla trebati veća pomoć ako se borbe nastave

Ukrajina bi mogla trebati do 19 milijarda dolara dodatne pomoći donatora ako se i tijekom 2015. nastavi sukob s proruskim separatistima, upozorio je u utorak MMF.

Čak i po postojećem programu pomoći MMF-a vrijednom 17 milijarda dolara, MMF smatra da Ukrajina neće moći ispuniti sve svoje ciljeve zbog borbi i plinskog spora s Rusijom.

Ipak, novac predviđen tim programom trebao bi za sada biti dovoljan pod uvjetom da se sukobi smire za nekoliko mjeseci.

Kijevu će ove i iduće godine zbog sukoba nedostajati 3,5 milijarda dolara, no MMF smatra da bi vlada to trebala moći većim dijelom pokriti planiranim zaduživanjem i očekivanom pomoći donatora vrijednom 900 milijuna dolara.

Strani analitičari očekuju da će ukrajinsko gospodarstvo ove godine pasti do osam posto i počinju se pripremati za neki oblik restrukturiranja dugova.

MMF, koji je osigurao program pomoći Kijevu u sklopu međunarodne pomoći vrijedne ukupno 27 milijarda dolara, najavljuje da će ublažiti neke uvjete Ukrajine, uključujući odredbe koje se odnose na proračunski deficit i rezerve središnje banke.

Zauzvrat, Kijev će morati drugdje pronaći novac koji mu nedostaje, uključujući bolju naplatu od Naftogaza, državne tvrtke za naftu i plin.

MMF očekuje da će vlada morati potrošiti više novca za restrukturiranje bankovnog sektora i pomoć Naftogazu, što će povećati državni dug.