Foto: FAH

"POČETKOM zime 2013. Sloveniji su predviđali pad BDP-a od jedan posto u 2014. godini. Umjesto toga je BDP rastao za 2,6 posto. To je ogromna razlika", kaže Dušan Mramor, slovenski ministar financija, u razgovoru za Politico.

"Prema mom mišljenju, vrlo je važno da je Slovenije uspjela zadržati povjerenje međunarodne financijske zajednice, što je dovelo do vrlo dobrih makroekonomskih rezultata. Da smo tražili pomoć Troike, to bi bilo puno teže postići tako brzo. Izbjegli smo nepotrebne poteze koji bi bili loši za kretanje BDP-a", kaže Mramor.

Bankama dali 4,8 milijardi eura, privatiziraju firme, mijenjaju porezni sustav

Novinar Politica Andrew MacDowall napravio je analizu suvremenog "slovenskog gospodarskog čuda", odnosno činjenice da se država kojoj su predviđali kolaps iz krize izvukla sama, bez ikakve međunarodne pomoći. Te 2013. vjerovnici su strahovali da će dio slovenskih dugova morati restrukturirati, a Europska unija već je praktički spremala bailout.

No, mjere štednje koje je uvela Slovenija dale su rezultate. Bankarski sektor, u kojem je dobar dio banaka u vlasništvu slovenske države, na kraju su sanirali sami, te u njega upumpali 4,8 milijardi eura. Stabilnost banaka utjecala je na cijenu zaduživanja pa je Slovenija uspjela izvana povući sav potreban novac da prebrodi krizu; u 2014. imali su proračunski deficit od 4,9 posto, unatoč činjenici da su morali sanirati banke.

Cilj je slovenske vlade potpuno izbalansirati proračun do 2020. godine. Usput će rasprodati dio državnih kompanija, te reformirati obrazovni, mirovinski i porezni sustav, te promijeniti zakonodavstvo koje regulira poslovanje u državi.

Slovenski ministar financija Mramor, koji je nestranački tehnokrat, uvjeren je da će vlast uspjeti u provođenju zacrtanih reformi. Objašnjava da je već provedeno 57 mjera usmjerenih na povećanje fiskalne discipline, i to uglavnom kako bi se spriječilo bilo kakvo automatizirano povećanje proračunskih troškova.

Istovremeno je provedeno snimanje 91 slovenskih državnih kompanija, te je odlučeno da će ih se 47 potpuno ili djelomično privatizirati. Reformom obrazovanja će se smanjiti duljina trajanja fakultetskog obrazovanja. Povećano je oporezovanje studentskih prihoda, koji su sada izjednačeni s prihodima ostatka populacije. Slovenska vlast vjeruje da će to povećati proračunske prihode, ali i imati povoljan učinak na tržište rada.

Zašto Hrvatska zaostaje?

Analizirajući slovenski gospodarski oporavak, novinar Politica povukao je paralelu sa susjednom Hrvatskom. Za razliku od Slovenije, Hrvatska nije imala veliku krizu u bankovnom sektoru. No, ipak živi bez gospodarskog rasta već sedam godina. Razlika je, piše Politico, u izvozu kojeg je Slovenija oživjela zahvaljujući provedenim reformama.

"Slovenski izvoz robe po glavi stanovnika 4,5 puta je veći nego hrvatski. Slovenija je nedavno postala atraktivnija destinacija za direktne strane investicije nego Hrvatska, zahvaljujući kompetitivnosti i povoljnijim srednjoročnim prognozama rasta", kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe Adria banke.

Ivan Dražetić iz InterCapitala objašnjava da izvoz čini 77 posto BDP-a Slovenije, a samo 44 posto BDP-a Hrvatske. Također, Slovenija je efikasnije koristila EU fondove, prvenstveno zahvaljujući činjenici da je u EU ušla devet godina prije Hrvatske.