Foto: Hina

DEMOKRATSKI kandidat za predsjedničku utrku Bernie Sanders je prije kandidature, u studenom prošle godine, predstavio program s nazivom "Ekonomski plan za Ameriku: 12 koraka naprijed" u kojem između ostalog predlaže snaženje radničkih zadruga, radničkog dioničarstva i radničkog upravljanja.

"Mi trebamo razviti nove ekonomske modele da bi pojačali stvaranje radnih mjesta i produktivnost. Umjesto golemih poreznih olakšica korporacijama koje naše poslove izvoze u Kinu i druge zemlje s niskim nadnicama, mi trebamo pružiti pomoć našim radnicima koji žele kupiti svoje biznise i utemeljiti radničke zadruge. Istraživanje za istraživanjem pokazuje da kad radnici imaju udio u vlasništvu biznisa za koji rade, produktivnost raste, izostanci opadaju i zaposleni su puno zadovoljniji svojim poslom," napisao je Sanders.  

OurFuture.org piše da je senator iz Vermonta ozbiljan u svom naumu i da je već ponudio zakonske okvire koji bi radnicima olakšali da ostvare udjele u kompanijama. Sanders je prijedloge s navedenim ciljem predao 2009. i 2012. godine, a posljednji put u lipnju 2014. zajedno s još jednim vatrenim vermontskim ljevičarem, senatorom Patrickom Leahyem.

"Radikalna ideja" za 99 posto Amerikanaca

Prema jednom od članaka Sandersovog paketa, "američki Departman rada bi osigurao financiranje za utemeljenje i širenje centara koji potiču radničko vlasništvo. Ti bi centri nudili trening i tehničku podršku programima koji promiču radničko vlasništvo i participaciju u ekonomiji. Zakon je modeliran na uspjehu Vermontskog centra za radničko vlasništvo koji je napravio izvrstan posao u educiranju radnika, umirovljenih poduzetnika i drugih o dobrobitima radničkog vlasništva."

Salon ocjenjuje da bi "radikalna ideja Bernieja Sanderrs" mogla vratiti Ameriku srednjem sloju, odnosno 99 posto građana. "Radničko dioničarstvo bi moglo biti velik i ključan dio budućih radničkih pokreta. Nakon 40 godina slabljenja sindikata, mi možemo iskreno reći da su sindikalni pokreti iz 20. stoljeća bili privremeno rješenje iako su pomogli utrti put temeljnim pravima radnika unutar kapitalizma. Kapitalist uvijek mora iznalaziti načine da bolje iskoristi rad, ili prestaje biti kapitalist – Marx je to nazivao 'prisilnim mjerama konkurentnosti'. Dok god funkcioniramo u ovom sustavu (u kojem tek nekolicina posjeduje kapital), probitak radnika može biti tek privremeni, prije nego što je izgubljen zbog tehnologije ili jeftinog rada preko mora," piše u osvrtu Conora Lyncha.