Foto: Index

ALBANIJA je u posljednjih 25 godina postila ogroman napredak te je uspostavljena parlamentarna demokracija i tržišno gospodarstvo.

Prije izbijanja globalne financijske krize 2008. godine, imali su najbrži rast u Europi, po prosječnoj stopi od 6% godišnje, a siromaštvo je u razdoblju od 2002. do 2012. godine smanjeno na oko 12 posto. Albanija je nastavila rasti i u vrijeme krize, iako nešto manjim tempom, od oko 3 % godišnje.

Zahvaljujući stranim investicijama došlo je i do rasta zaposlenosti te se broj radnih mjesta u privatnom sektoru od 1999. do 2013. udvostručio.

Albanija i Hrvatska imaju odlične političke odnose, ali ekonomska suradnja još uvijek nije dovoljno razvijena. Veleposlanik Albanije u Hrvatskoj gospodin Ilir Melo u razgovoru za Index predstavio je potencijale za širenje ekonomske suradnje između dvije zemlje.

"Odnosi između Albanije i Hrvatske su odlični, pogotovo na političkoj razini, ali ekonomska suradnja, iako u usponu, još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Male zemlje poput Albanije i Hrvatske teško mogu uspjeti u ekonomskom smislu bez međusobne suradnje, stoga je uspostava bilateralnih ali i regionalnih odnosa vrlo važna. Obje zemlje su članice NATO-a. Hrvatska je članica Europske unije, dok Albanija ima status kandidata za članstvo. Istina je da u prošlosti ekonomska suradnja nije bila na visokoj razini, no to se mijenja. Spomenut ću četiri grane u kojima suradnja ima najveći potencijal a to su: energetika, promet, turizam i poljoprivreda", kaže Melo.

Dvije zemlje surađuju na važnim strateškim projektima

Iako suradnja među tvrtkama nije dovoljno razvijena, dvije zemlje surađuju na nekim važnim regionalnim projektima.

"Albanija i Hrvatska sudjeluju na vrlo važnim strateškim regionalnim projektima. Prvi važan projekt na kojem surađujemo je Jadransko-jonski koridor, koji će povezati luku Ploče s jugom, a ta autocesta će ići kroz ViH, Crnu Goru i Albaniju i to je vrlo važno jer je prometna povezanost ključna za gospodarsku suradnju. Drugi važan projekt je Trans-jadranski plinovod. Prošle godine održan je sastanak ministara gospodarstava zemalja uključenih o taj projekt, te su usvojeni dokumenti potrebni za njegovu realizaciju", kaže Melo.

Veleposlanik Melo od početka svog mandata intenzivno radi na buđenju suradnje između tvrtki dviju zemalja. Radi se na povezivanju gospodarskih komora, a važnu ulogu poticanju intenzivnije suradnje ima i tvrtka Cro Team, čije partnerske kompanije (članice) zapošljavaju oko dvije tisuće ljudi, a među kojima su i poznate hrvatske tvrtke poput Viadukta, Hidrocommercea i Metal Producta.

"Nakon što sam došao u Hrvatsku shvatio sam da postoji manjak kontakata između hrvatskih i albanskih tvrtki, te smo na razini ambasade pokušali na više razina oživjeti suradnju. Pokušavamo povezati gospodarske komore dviju zemalja. Dobru suradnju imamo i s tvrtkom Cro Team, koja je privatna inicijativa, te pokušava raditi na povezivanju albanskih i hrvatskih tvrtki. Prije dva mjeseca održan je sastanak zajedničke komisije u Tirani na kojem se raspravljalo o mogućnostima jačanja ekonomske suradnje. Stvari se odvijaju u dobrom smjeru, no trebat će vremena da se ta suradnja konkretizira", smatra Melo.

Na slici: Veleposlanik Albanije Ilir Melo (u sredini) i predstavnici Cro Teama Boris Matijašec i Adem Zemuni

Albansko tržište velika je prilika za hrvatske tvrtke

Melo ističe da je albansko tržište velika prilika za hrvatske tvrtke jer na njega mogu plasirati svoje proizvode koji su kvalitetniji od zapadnih, a istovremeno jeftiniji. Problem je jedino što za sada nije bilo dovoljno međusobnih kontakata.

"Hrvatske i albanske kompanije moraju bolje upoznati međusobna tržišta. Primijetio sam da je poznavanje albanskog tržišta kod hrvatskih tvrtki prilično ograničeno i bilo bi korisno da više poduzetnika iz Hrvatske posjeti Albaniju kako bi istražili mogućnosti koje to tržište nudi. Mislim da je poslovanje na albanskom tržištu za hrvatske kompanije velika prilika, jer je tim putem lakše prodrijeti i na druga tržišta u regiji, poput Makedonije i Kosova. Razgovarao sam nedavno s jednim albanskim poduzetnikom i pitao sam ga zašto dolaziš u Hrvatsku, na što mi je on odgovorio da ovdje može naći kvalitetnije proizvode nego u drugim zemljama regije, koji su istovremeno jeftiniji nego u Njemačkoj. To je model kako Hrvatska može profitirati od suradnje s Albanijom", ističe Melo.

"Ekonomska situacija u Albaniji se poboljšava, te je gospodarstvo imalo rast čak i za vrijeme globalne krize. Jasno, došlo je do usporavanja, ali smo svih godina imali rast gospodarstva. Ulagačka klima u Albaniji je povoljna, strane tvrtke dolaze i može se reći da se radi o uspješnoj priči. Sada u Albaniji ima 20 tisuća stranaca koji su pokrenuli poslove u Albaniji, što pokazuje da mnogi smatraju da postoje prilike za uspješan posao", zaključuje Melo.