BELGIJSKI znanstvenik Francis Halzen osvojio je Nobelovu nagradu za fiziku za 2026. godinu za istraživanje neutrina astrofizičkog podrijetla, objavilo je tijelo koje dodjeljuje nagradu.

Neutrini su subatomske čestice koje gotovo da nemaju masu, nemaju električni naboj i kreću se brzinom bliskom brzini svjetlosti, pa ih često nazivaju "česticama duhovima". Budući da ih je teško "uloviti", u tu svrhu izgrađen je opservatorij za neutrine IceCube na Južnom polu. Halzen je dao presudan doprinos radu tog opservatorija, objavio je Nobelov odbor.

Neutrini prolaze kroz Zemlju i ljudska tijela ne ostavljajući trag i vrlo rijetko stupaju u interakciju s materijom. Halzen je prvi shvatio da bi led mogao pomoći u njihovoj detekciji. "To je veliko iznenađenje, sigurno to nisam očekivao", reagirao je 82-godišnji dobitnik kad su ga obavijestili o nagradi.

IceCube je svojevrsni teleskop zakopan duboko u ledu

"Osamdesetih godina prošlog stoljeća Francis Halzen shvatio je da bi antarktički led mogao biti idealan za hvatanje 'neuhvatljivih' neutrina kako bi istraživači mogli saznati više o njihovu dalekom podrijetlu", objasnila je profesorica Eva Olsson, članica odbora.

IceCube je svojevrsni teleskop zakopan duboko u ledu, s tisućama senzora koji mogu uloviti prolazak visokoenergetskih neutrina iz dubokog svemira.

"Francis Halzen je predvodio međunarodni tim istraživača i inženjera koji su nam osigurali fantastičan instrument. Njegova upornost i znanstvena vizija utrli su put novoj vrsti astronomije", izjavio je Mark Pearce, predsjednik Nobelova odbora za fiziku.

Godine 2014. američki časopis Smithsonian nazvao je Halzena "Čovjekom od neutrina" (Neutrino Man), slaveći ga zbog "nevjerojatnog eksperimenta koji najavljuje početak nove ere u astronomiji". Časopis je čak objavio i strip koji ilustrira njegov život: "Kako je potraga jednog fizičara za svemirom krenula s Antarktike".

Fizika je bila prva kategorija koju je Nobel naveo u oporuci

Osim što je jedna od najprestižnijih nagrada na svijetu, Nobelova nagrada sastoji se od diplome, zlatne medalje i čeka u iznosu od 12 milijuna švedskih kruna, odnosno nešto više od milijun eura. Prošle godine dodijeljena je britansko-francusko-američkom trojcu za otkriće "efekta tunela" u kvantnoj mehanici. Među najpoznatijim dobitnicima ove nagrade su Albert Einstein i Marie Curie.

Nobelove nagrade svoje postojanje duguju Alfredu Nobelu (1833. - 1896.), izumitelju dinamita i utemeljitelju nagrada. U svojoj oporuci odredio je da se nagrade dodjeljuju onima koji su tijekom prethodne godine najviše pridonijeli čovječanstvu u različitim kategorijama nagrada.

Fizika je bila prva kategorija koju je Alfred Nobel, utemeljitelj nagrade, naveo u svojoj oporuci. Prvi dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, 1901. godine, bio je Nijemac Wilhelm Conrad Röntgen za otkriće rendgenskih zraka, koje su po njemu i dobile ime.

Nobelove nagrade tradicionalno se uručuju na obljetnicu Nobelove smrti, 10. prosinca.