PLANET je suočen s "novom stvarnošću" nakon što je dosegnuo prvu u nizu klimatskih prekretnica - masovno izumiranje koraljnih grebena. To je zaključak opsežnog izvješća na kojem je radilo 160 znanstvenika diljem svijeta, piše CNN.

Klimatske promjene mogle bi ključne Zemljine sustave - od amazonske prašume do polarnih ledenih ploča - izbaciti iz ravnoteže do točke urušavanja, što bi pokrenulo katastrofalne valove diljem planeta, kažu znanstvenici. "Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sustava koje bi mogle transformirati naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu", izjavio je Tim Lenton, profesor na Institutu za globalne sustave Sveučilišta u Exeteru i jedan od autora izvješća.

Koraljni grebeni prvi na udaru

Prema izvješću, koralji u toplim vodama prvi su na udaru. Svjetski grebeni od 2023. godine trpe najgore masovno izbjeljivanje ikad zabilježeno zbog rekordno visokih temperatura oceana, a pogođeno je više od 80% njih. Nekadašnji podvodni svijet prepun boja i života pretvara se u izbijeljeni krajolik kojim dominiraju alge.

"Sada smo (koraljne grebene) gurnuli izvan onoga s čime se mogu nositi", rekao je Mike Barrett, glavni znanstveni savjetnik u World Wildlife Fund UK i suautor izvješća. Autori upozoravaju da će, ako se globalno zatopljenje ne preokrene, "opsežni grebeni kakve poznajemo biti izgubljeni".

Posljedice će biti dalekosežne. Koraljni grebeni ključno su stanište za morske vrste, važni za sigurnost opskrbe hranom, doprinose bilijunima dolara globalnoj ekonomiji i štite obalna područja od oluja.

Prijeti kolaps oceanskih struja

Planet je na rubu nekoliko novih prekretnica jer je gotovo sigurno da će premašiti globalno dogovoreni cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina. Jedna od najalarmantnijih prijetnji je potencijalni kolaps Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC), ključne mreže oceanskih struja. To bi imalo katastrofalne globalne posljedice: dijelove svijeta gurnulo bi u duboko smrzavanje, druge zagrijalo, poremetilo sezone monsuna i podiglo razinu mora, kažu znanstvenici.

"Sada postoji rizik da bi se kolaps mogao dogoditi tijekom životnog vijeka ljudi rođenih i koji žive na planetu danas", upozorio je Barrett.

"Svijet nije spreman"

Svijet nije spreman za posljedice prelaska ovih prekretnica, smatra Manjana Milkoreit, istraživačica sa Sveučilišta u Oslu i autorica izvješća.

"Trenutne politike i međunarodni sporazumi dizajnirani su za postupne promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane pomake", rekla je. Dodala je kako način na koji vlade sada reagiraju "može oblikovati Zemljin sustav na jako dugo vrijeme".

U izvješću se poziva na brzo smanjenje zagađenja koje zagrijava planet i povećanje uklanjanja ugljika iz atmosfere. Lenton je istaknuo da će svijet premašiti granicu od 1,5 stupnjeva, ali ključno je minimizirati daljnje zagrijavanje i što brže spustiti temperaturu.

Izvješće je istaknulo i neke pozitivne vijesti, poput "radikalnog globalnog ubrzanja" u korištenju solarne energije, električnih vozila, baterija i toplinskih pumpi. Jednom kada čišće tehnologije zamijene one koje zagađuju, povratka na staro vjerojatno neće biti jer su nove opcije jeftinije i bolje.

Izvješće dolazi samo mjesec dana prije okupljanja vlada u Brazilu na klimatskoj konferenciji COP30. Ova je godina ključna jer se od zemalja očekuje da predstave svoje ciljeve za smanjenje emisija u sljedećem desetljeću.

"Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje da ćemo, ako sada ne djelujemo odlučno, izgubiti i amazonsku prašumu, ledene ploče i vitalne oceanske struje", zaključio je Barrett. "U tom scenariju, gledali bismo na istinski katastrofalan ishod za cijelo čovječanstvo."