VALJDA je morao zbaciti Kralja da bi ga i Amerikanci konačno priznali. Nikola Jokić u protekle dvije sezone zaradio je nagradu za najkorisnijeg igrača NBA lige, a na putu do treće zaustavila ga je kombinacija medijske kampanje, povijesnog značaja triju uzastopnih titula i vlastite potpune nezainteresiranosti da je osvoji.

Bio je vjerojatno najpodcjenjeniji i najosporavaniji MVP i dvostruki MVP u povijesti, spočitavali su mu se neuspjesi u protekla dva doigravanja, iako mu je momčad bila oslabljena ozljedama najboljih suigrača, a nagrada MVP-ju se ionako dodjeljuje za osnovni dio sezone. Iako je imao skoro triple-double prosjek i vodio Denver do prvog mjesta na Zapadu, Jokića i Nuggetse Amerikanci su gledali kao autsajdere i protiv Phoenixa i protiv LA Lakersa.

Tek nakon što je pomeo Lakerse i Kralja LeBrona, konačno je i Amerikancima došlo iz guzice u glavu, konačno ni njihovi mainstream mediji više nisu mogli odmahivati rukom, nego priznati: Nikola Jokić trenutačno je najbolji košarkaš na svijetu. 

Jokić je milijun puta ponovio da ga nije briga za statistike i da je jedina brojka koja ga zanima ona koja pokazuje je li njegova momčad postigla više poena nego što je primila. Konačno, i te pobjede su samo svojevrsni nagradni bodovi kojih treba sakupiti 16 u doigravanju da bi došao do konačne nagrade, trofeja Larryja O'Briena i šampionskog prstena. 

Nikola Jokić sad ima sve - nevjerojatne brojke, dvije titule MVP-ja, priznanje i najvećih kritičara da je najbolji, šampionski prsten te nagradu za MVP-ja finala, konačnu valorizaciju svoje veličine. U SAD-u se sad već kuhaju rasprave o tome spada li među 20 najvećih košarkaša svih vremena.

Objektivnost protiv ukusa

Samim time jasno je i da je vrijeme za raspravu o tome je li Nikola Jokić najveći europski košarkaš svih vremena. Ima li takva rasprava smisla? Svakako, jer u prirodi je ljudi da vole uspoređivati i rangirati. 

Ali, istodobno, nemoguće je dobiti znanstveno ispravan odgovor zbog stotina parametara koji se mogu uzeti u obzir i činjenice da će svatko uzeti samo dio njih kako bi stvorio vlastito mišljenje, a povrh svega, tu je i faktor subjektivnosti i osobnog ukusa jer može neka konoba u Dalmaciji raditi općeprihvaćeno najbolju hobotnicu ispod peke na svijetu, ali što to vrijedi gostu koji ne jede morske plodove.

Zato je Amerikancima bilo tako teško prihvatiti Jokića kao najboljeg jer njihov ukus generalno naginje divljačkim zakucavanjima i zastrašujućim blokadama, a ne jednostavnom igranju košarke na ispravan način, onako kako je ona bila i zamišljena prije nego što su njome počeli dominirati atletizam i fizičke predispozicije; galamdžijama i samoreklamerima, a ne flegmatiku koji bi nakon utakmice najradije otišao kući i preko Zooma popričao sa svojim konjima u Somboru.

Nama u Europi Jokićev stil igre nije toliko fascinantan jer nije toliko neuobičajen koliko je tu uobičajenost doveo na najvišu, nikad još viđenu razinu. Kao danas Jokić, nekad je tako igrao pokojni Krešo Ćosić, pa Arvidas Sabonis, a cijeli je niz europskih visokih igrača bio sklon razigravanju i donošenju inteligentnih rješenja, samo ne na takvoj razini. Francuz Boris Diaw izvrstan je primjer, Sabonisov sin Domantas također, a i Dario Šarić je u ranijoj fazi karijere djelovao kao da će izrasti u takvog igrača. 

Svi veliki europski igrači, s iznimkom Giannisa Antetokounmpa, koji ima iste reference kao Jokić, dominirali su igračkim vještinama i inteligencijom, a ne fizikalijama, pa ih je stoga lakše uspoređivati. I, što je još važnije, u Europi se kudikamo veća važnost pridaje reprezentativnim uspjesima i eventualnim trofejima koje su igrači osvajali prije odlaska u NBA, koji je Amerikancima jedina referentna točka.

Tko su nominirani?

Igrom slučaja, baš na 30. obljetnicu smrti Dražena Petrovića upitali smo umjetnu inteligenciju, kao novi, ranije nekorišteni izvor za sažimanje podataka s cijelog interneta, da napravi popis 10 najvećih europskih košarkaša svih vremena. Zbog obljetnice ili ne, na prvo mjesto ChatGPT stavio je Dražena Petrovića, ispred Dirka Nowitzkog, Paua Gasola, Tonija Kukoča i Arvidasa Sabonisa.

Iz drugog pokušaja poredak prve petorice bio je isti, ali došlo je do promjena od 6. do 10. mjesta. Naredni pokušaji donosili su drukčije rezultate na vrhu, na prvo mjesto izbijao je Nowitzki, a Dražen čak i ispadao iz top 3. Ukratko, AI je bio koristan samo utoliko što je olakšao odluku o izboru petorke koju je najčešće stavio na vrh.

Njima smo dodali i Tonyja Parkera, koji je osvajao trofeje i u NBA-u i u FIBA-inim natjecanjima, te dvije zvijezde nove generacije, koje je umjetna inteligencija valjda izuzela jer su još itekako aktivni - Jokera i Greek Freaka.

Dražen Petrović

NBA statistika: 4 sezone, 290 utakmica, 15.4 poena, 2.3 skoka, 2.4 asistencije, 43.7% šuta za tricu
NBA priznanja: 1x All-NBA
Europski klupski trofeji: 2x prvak Europe, 2x prvak Kupa pobjednika kupova, 1x prvak Jugoslavije, 3x pobjednik Kupa Jugoslavije, 1x pobjednik Kupa Španjolske
Klupska individualna priznanja: 4x najbolji strijelac europskog finala, 1x najbolji strijelac španjolske lige
Trofeji s reprezentacijama: europsko zlato (1989.) i bronca (1987.), svjetsko zlato (1990.) i bronca (1986.), olimpijsko srebro (1988.) i bronca (1984.) s Jugoslavijom, olimpijsko srebro (1992.) s Hrvatskom
Individualni trofeji s reprezentacijama: MVP SP-a 1986., MVP EP-a 1989.
Europski košarkaš godine: 4x

Ostavština: Nakon što je dominirao u Europi i osvojio sve što se može, postao je jedan od prvih europskih igrača koji je otišao u NBA i otvorio vrata budućim zvijezdama. Iako mu je prometna nesreća NBA karijeru prekinula prerano, u prve četiri godine pokazao je više nego ijedan od njegovih europskih suvremenika. 

Prvi je Europljanin izabran u All-NBA momčad (jednu od najbolje tri petorke) i prvi koji je u sezoni postizao više od 20 poena. S 43.74% šuta za tricu trenutačno je treći na ljestvici svih vremena, iza Stevea Kerra (45.40%) i Huberta Davisa (44.09%).

Dirk Nowitzki

NBA statistika: 21 sezona, 1522 utakmice, 20.7 poena, 7.5 skokova, 2.4 asistencije
NBA priznanja: 1x prvak, 1x MVP, 1x MVP finala, 12x All-NBA, 14x All-Star
Europski klupski trofeji: -
Klupska individualna priznanja: 1x MVP Bundeslige, 1x najbolji strijelac Bundeslige
Trofeji s reprezentacijom: europsko srebro (2005.), svjetska bronca (2002.) s Njemačkom
Individualni trofeji s reprezentacijom: MVP SP-a 2002., MVP EP-a 2005., 2x najbolji strijelac SP-a, 3x najbolji strijelac EP-a
Europski košarkaš godine: 6x

Ostavština: Apsolutno najbolji igrač u povijesti Njemačke, čiju je inače vrlo prosječnu momčad dvaput vodio do medalje na velikim natjecanjima. Prvi je europski igrač kojeg su Amerikanci prihvatili kao "trenutačno najboljeg na svijetu" kad je 2011. kao MVP finala odveo Dallas do prvog naslova prvaka, pobijedivši u finalu novookupljeni dream team Miamija predvođen LeBronom Jamesom. 

Njegov šut iz pada s isturenim koljenom smatra se jednim od neobranjivih oružja u povijesti košarke. Cijelu NBA karijeru - čak 21 sezonu - proveo je u istom klubu, Dallas Mavericksima, i završio je kao šesti strijelac svih vremena s 31.560 poena.

Pau Gasol

NBA statistika: 18 sezona, 1226 utakmica, 17.0 poena, 9.2 skoka, 3.2 asistencije, 1.6 blokada
NBA priznanja: 2x prvak, 4x All-NBA, 6x All-Star, rookie godine
Europski klupski trofeji: 3x prvak Španjolske, 1x pobjednik Kupa Španjolske
Klupska individualna priznanja: 1x MVP ACB lige, 1x MVP Kupa Španjolske
Trofeji s reprezentacijom: 3 europska zlata (2009., '11., '15.), 2 srebra (2003., '07.) i dvije bronce (2001., '17.), svjetsko zlato (2006.), dva olimpijska srebra (2008., '12.) i bronca (2016.)
Individualni trofeji s reprezentacijom: MVP SP-a 2006., MVP EP-a 2009. i 2015., 1x najbolji strijelac SP-a, 3x najbolji strijelac EP-a
Europski košarkaš godine: 4x

Ostavština: U NBA ligi je osvojio dva naslova, ali ne kao najbolji igrač, nego prvi pomoćnik Kobea Bryanta u LA Lakersima, ali pamti ga se kao jednog od najboljih visokih igrača proteklog desetljeća, koji je u 18 sezona premašio 20.000 poena i 10.000 skokova.

No svoju je veličinu u punom sjaju Gasol pokazivao sa španjolskom reprezentacijom, s kojom je osvojio čak 11 medalja na velikim natjecanjima, među kojima tri europska i jedno svjetsko zlato. Nije imao jedan prepoznatljiv potez kao Nowitzki, ali njegova napadačka svestranost godinama je bila enigma za protivničke obrane.

Toni Kukoč

NBA statistika: 13 sezona, 846 utakmica, 11.6 poena, 4.2 skoka, 3.7 asistencija
NBA priznanja: 3x prvak, 1x najbolji šesti igrač
Europski klupski trofeji: 3x prvak Europe, 4x prvak Jugoslavije, 1x prvak Italije, 2x pobjednik Kupa Jugoslavije, 1x pobjednik Kupa Italije
Klupska individualna priznanja: 3x MVP Final Foura Kupa prvaka, 1x najbolji strijelac finala Kupa prvaka
Trofeji s reprezentacijama: 2 europska zlata (1989., '91.) i bronca (1987.), svjetsko zlato (1990.), olimpijsko srebro (1988.) s Jugoslavijom, olimpijsko srebro (1992.), svjetska bronca (1994.) i europska bronca (1995.) s Hrvatskom
Individualni trofeji s reprezentacijom: MVP SP-a 1990., MVP EP-a 1991. 
Europski košarkaš godine: 5x

Ostavština: Serijski šampion koji je od 1987. do 1998. svaku godinu osim jedne završio kao europski klupski prvak, NBA prvak ili osvojio medalju s reprezentacijom na velikom natjecanju. Za NBA ligu rođen je 20 godina prerano jer je u svoje vrijeme bio avangarda, a u modernoj košarci bi bio prototip superstara, tip igrača poput Jokića, samo okretniji i agilniji.

Poput Jokića, uvijek je bio potpuno nezainteresiran za vlastite brojke i podređivao se momčadi, posebno u Chicago Bullsima, u kojima je osvojio tri prstena kao šesti igrač, iako bi gotovo u svakoj drugoj momčadi bio starter i jedan od najvažnijih igrača. U Europi obožavan, u Americi nedovoljno cijenjen da bi prosječni fanovi shvatili zašto mu je mjesto u njihovoj Kući slavnih.

Arvidas Sabonis

NBA statistika: 7 sezona, 470 utakmica, 12.0 poena, 7.3 skoka, 2.1 asistencija
NBA priznanja: -
Europski klupski trofeji: 1x prvak Europe, 3x prvak SSSR-a, 2x prvak Španjolske, 1x prvak Litve, 1x pobjednik Kupa Španjolske
Klupska individualna priznanja: 1x MVP Final Foura Eurolige, 1x MVP Eurolige, 2x najbolji strijelac finala Eurolige, 2x MVP ACB lige, 2x MVP finala ACB lige
Trofeji s reprezentacijama: europsko zlato (1985.) i dvije bronce (1983., '89.), svjetsko zlato (1982.) i srebro (1986.), olimpijsko zlato (1988.) s SSSR-om, 2 olimpijske bronce (1992., '96.) i europsko srebro (1995.) s Litvom
Individualni trofeji s reprezentacijom: MVP EP-a 1985. 
Europski košarkaš godine: 6x

Ostavština: Najdominantniji europski centar zadnjih 20 godina prošlog stoljeća podjednako je oduševljavao snagom i pregledom igre. S Draženom Petrovićem godinama je vodio europske bitke na najvišoj klupskoj i reprezentativnoj razini, ali baš poput Draženove, i njegova je NBA karijera obilježena pitanjem "što bi bilo kad bi bilo".

U Ameriku je otišao tek kao 30-godišnjak, nakon što je godinama uništava tijelo u Europi i u NBA stigao kao sjena igrača koji je bio strah i trepet pod europskim obručima, ali i pod stare dane je svojim dodavanjima i vanjskim šutom pokazao kakva je avangarda. Najbliža je usporedba današnjem Jokiću.

Tony Parker 

NBA statistika: 18 sezona, 1254 utakmice, 15.5 poena, 2.7 skokova, 5.6 asistencija
NBA priznanja: 4x prvak, 1x MVP finala, 4x All-NBA, 6x All-Star
Europski klupski trofeji: -
Klupska individualna priznanja: -
Trofeji s reprezentacijom: europsko zlato (2013.), srebro (2011.) i dvije bronce (2005., '15.)
Individualni trofeji s reprezentacijom: MVP EP-a 2013., 2x najbolji strijelac EP-a
Europski košarkaš godine: 2x

Ostavština: Bez konkurencije najbolji i najuspješniji europski razigravač u povijesti NBA lige, u koju je otišao kao 19-godišnjak i u njoj proveo 18 sezona, od čega 17 u dinastiji San Antonio Spursa, s kojima je osvojio četiri naslova prvaka, a 2007. postao i prvi Europljanin koji je proglašen MVP-jem finala.

No, za razliku od Nowitzkog i sada Jokića, Parkera se nikad nije smatralo najboljim igračem na svijetu, "samo" se najviše istaknuo među Spursima u metli Cleveland Cavaliersa predvođenih mladim LeBronom Jamesom. Francusku reprezentaciju vodio je do četiri medalje s Eurobasketa, među kojima i zlata 2013., prvog i jedinog francuskog u povijesti na velikim natjecanjima.

Giannis Antetokounmpo

NBA statistika: 10 sezona, 719 utakmica, 22.6 poena, 9.6 skokova, 4.7 asistencija
NBA priznanja: 1x prvak, 2x MVP, 1x MVP finala, 7x All-NBA, 7x All-Star, 1x obrambeni igrač godine, 1x igrač koji je najviše napredovao
Europski klupski trofeji: -
Klupska individualna priznanja: -
Trofeji s reprezentacijom: -
Individualni trofeji s reprezentacijom: 1x najbolji strijelac EP-a
Europski košarkaš godine: 1x

Ostavština: Jedini od ovih igrača koji odskače u fizičkom smislu jer je genetski Afrikanac, sin nigerijskih imigranata rođen u Grčkoj, a Europljanin je formalno postao tek uoči odlaska u Ameriku na NBA draft kad je izvadio svoju prvu putovnicu i prihvatio grčku verziju svog originalnog prezimena Adetokunbo.

Nevjerojatan fizički potencijal otvorio mu je vrata NBA lige, u koju je stigao iz grčke druge lige, ojačao i razvio se u takvog igrača da ga je Shaquille O'Neal proglasio svojim nasljednikom. Fantastične brojke donijele su mu dvije titule MVP-ja, ali osim jednog čudesnog proljeća kad je postao prvak, redovito je podbacivao u doigravanju jer mu vanjska igra još nije u skladu s unutarnjom, a iz istog razloga nikad ništa nije napravio ni s grčkom reprezentacijom.

Nikola Jokić

NBA statistika: 8 sezona, 596 utakmica, 20.2 poena, 10.5 skokova, 6.6 asistencija
NBA priznanja: 1x prvak, 2x MVP, 1x MVP finala, 5x All-NBA, 5x All-Star
Europski klupski trofeji: -
Klupska individualna priznanja: MVP ABA lige
Trofeji s reprezentacijom: olimpijsko srebro (2016.)
Individualni trofeji s reprezentacijom: -
Europski košarkaš godine: -

Ostavština: Poput Antetokounmpova fotografskog negativa u ranoj fazi karijere, Jokić je krunski dokaz da su talent i rad važniji od atletizma, a njegov put inspiracija je debeloj djeci iz cijelog svijeta da je sve moguće. Najbolji je dodavač među NBA centrima svih vremena i stroj za triple-doubleove, koliko god su mu statistička dostignuća odbojna.

Unatoč sve brojnijim fascinantnim igračkim dostignućima, njegova najveća ostavština košarkaškom svijetu su njegov karakter, osvježavajuć nedostatak ega te stavljanje suigrača i momčadi na prvo mjesto, iako je i iz svemira vidljivo da je on centar njihova svijeta na parketu. U savršenom svijetu bio bi uzor po načinu na koji igra košarku i na koji se nosi sa svime što njegovi uspjesi donose.

Bonus: Luka Dončić

NBA statistika: 5 sezona, 330 utakmica, 27.6 poena, 8.6 skokova, 8.0 asistencija
NBA priznanja: 4x All-NBA, 4x All-Star, rookie godine
Europski klupski trofeji: 1x prvak Europe, 3x prvak Španjolske, 2x pobjednik Kupa Španjolske
Klupska individualna priznanja: MVP Eurolige, MVP Final Foura Eurolige, MVP ACB lige
Trofeji s reprezentacijom: europsko zlato (2017.)
Individualni trofeji s reprezentacijom: -
Europski košarkaš godine: 1x

Ostavština: Da bude jasno, 24-godišnjeg Slovenca ne stavljamo u konkurenciju za najvećeg svih vremena jer je još daleko premlad, ali vrijedi pokazati što je sve dosad učinio i nagovijestiti da bi ovim tempom u Giannisovoj i Jokićevoj dobi mogao kotirati i bolje od njih, pogotovo odvede li svoju momčad do NBA naslova.

Tko je, dakle, najveći?

Trend je jasan, igrači starije generacije puno su kasnije odlazili u NBA, zbog čega su većinu dostignuća napravili u Europi, kako s klubovima tako i s reprezentacijama, kad je međunarodna konkurencija bila daleko manja. Njihova je ostavština otvaranje vrata novoj generaciji i uvjeravanje Amerikanaca da su europski igrači jednako vrijedni.

Zato su Nowitzki, Gasol i Parker, a kasnije i novi val, dobili priliku rasti u najjačoj ligi svijeta od ranih 20-ih, pa i tinejdžerskih godina te su (gotovo) sve svoje uspjehe ostvarili u NBA ligi. I baš zato su njihove karijere neusporedive.

Ni usporedbe reprezentativnih uspjeha nisu zahvalne jer su Petrović, Kukoč i Sabonis većinu uspjeha ostvarili dok su Jugoslavija i SSSR bili jedine europske velesile te uz Amerikance jedine svjetske, pa su bili gotovo pretplaćeni na medalje. S njima se može nositi samo Gasol, koji je imao sreću da bude dio najveće europske generacije 21. stoljeća.

Treba napomenuti da ni nagrade za europskog igrača godine nisu potpuno vjerodostojne. Od njih nekoliko koje su se kroz povijest dodjeljivale u obzir smo uzeli Euroscar, koji je imao dulju tradiciju nego Mr. Europa, ali ni on se ne dodjeljuje nakon 2019., pa su i Giannis i Jokić zakinuti za još poneko priznanje. 

Toni Kukoč jedini je uspio ostvariti fantastičnu karijeru s obje reprezentacije i s klubovima na obje strane Atlantika te zbog toga treba dobiti ekstra bodove. Dirk Nowitzki imao je daleko najmanju pomoć suigrača, posebno u reprezentaciji Njemačke, koju je senzacionalno vodio do dvije velike medalje, što njegove rijetke ekipne uspjehe čini dodatno vrijednima.

Jokić i Antetokounmpo, a posebno Dončić, imaju još puno vremena ispred sebe da si poprave ili učvrste pozicije u košarkaškoj povijesti. Tek za desetak godina, kad završe karijeru, moći će se sve zbrojiti. Za sada se ne može reći da je itko od njih, pa ni Jokić, imao veću karijeru od bilo kojeg od svojih prethodnika.

Što bi bilo kad bi bilo?

Za Dražena Petrovića vječno će se vezati pitanje - što bi bilo da mu karijera i život nisu prekinuti već s 28 godina? Ali, takva se pitanja mogu postaviti i za sve ostale.

Što bi bilo da je Sabonis u NBA otišao s 25 godina, prije nego što će si u Europi uništiti tijelo? Bi li bio najbolji centar u najjačoj ligi svijeta?

Što bi bilo da Kukoč nije otišao u Chicago Bullse, nego recimo u Philadelphiju? Možda nikad ne bi postao NBA prvak, ali možda bi bio višestruki All-Star kao vođa slabije momčadi i imao kudikamo statistički bolju karijeru. On je sam priznao da mu je draže ovako.

Što bi bilo da Parker nije završio u Spursima, jedinom klubu koji je istinski vjerovao europskom razigravaču? Bi li on ikad bio prvak? Bi li drugdje uopće ostvario bolju karijeru?

Što bi bilo da su Nowitzki i Gasol imali zamijenjena državljanstva? Bi li Gasol ikad išta osvojio s Njemačkom? Bi li Nowitzki sa Španjolskom srušio i Amerikance u nekom od olimpijskih finala?

Što bi bilo da su Jokić i Antetokounmpo imali zamijenjena tijela? Bi li Jokić s Giannisovim fizikalijama bio savršen igrač ili bi se igrački razvio u drugom smjeru? Bi li Giannis s Jokićevim tijelom bio i za što više od grčke druge lige, iz koje je došao u NBA?

Pitanja mogu postajati sve besmislenija. Tako je kako je i sve se mora uzimati u obzir u postojećem kontekstu. Amerikanci su konsenzusom kao najboljeg košarkaša svijeta u datom trenutku priznali samo Nowitzkog, kad je 2011. donio jedini naslov Dallasu, i sada Jokića, kad je isto učinio u Denveru. 

Ali i to je samo pitanje trenutka. Malotko je isto mišljenje o Nowitzkom imao godinu dana kasnije, kad je LeBron James osvojio svoj prvi naslov, baš kao što će biti i s Jokićem ako iduće sezone izleti u prvom ili drugom krugu doigravanja.

Zato nikad nećemo dobiti svjetski (ili europski) konsenzus ni znanstveno utvrditi tko je najveći europski košarkaš svih vremena, svatko će od nas donositi zaključke na temeljima vlastitih preferencija ili vlastite matematike kojom će bodovati vrijednost uspjeha svih ovih velikana. A vi nam u anketi recite kakvi su vaši zaključci.