KAD ULI Hoeneß podigne glas, FC Barcelona rijetko prođe dobro. U podcastu OMR počasni predsjednik Bayerna iz Münchena uputio je jednu od svojih najžešćih kritika posljednjih godina na račun katalonskog kluba, analizirajući međunarodnu konkurenciju svog kluba. Bavarska legenda opisala je Barcelonin model kao primjer onoga što, po njegovu mišljenju, ne bi smjelo postojati u elitnom nogometu.

"Barcelona nije model kakav ja zamišljam. U bilo kojoj drugoj zemlji više ne bi bili u prvoj ligi. Kad imaš 1.3 milijarde eura duga, kako to uopće može funkcionirati? Apsurdno mi je i neshvatljivo da još uvijek igraju u prvoj ligi. To je model kluba koji nikad ne bih poštovao. U normalnoj zemlji klub vođen na takav način ne bi bio ni blizu prve divizije. Iskreno, pravo je čudo da im još dopuštaju igrati u najvišem rangu", rekao je Hoeneß bez uvijanja.

Napad na Barcelonu

Hoeneß je naglasio da Barcelona godinama troši više nego što zarađuje, a svejedno nastavlja igrati na vrhunskoj razini. Po njemu, takva situacija narušava sportski merit, a potpuno je suprotna načinu poslovanja Bayerna koji se, kako ističe, temelji na financijskoj stabilnosti, nepostojanju milijunskih dugova i opreznom upravljanju, daleko od "poluga" koje smatra rizičnima.

"To je potpuna suprotnost kontroli i zdravoj ekonomiji koju imamo u Bayernu i koje bi trebale biti primjer svim klubovima u Europi. Možemo se pohvaliti stabilnim vođenjem, ekonomskom odgovornošću i sportskom kvalitetom koja ne ovisi o financijskim akrobacijama", dodao je.

Za Hoeneßa nema dvojbe - Barcelona ne bi imala budućnost u Bundesligi. "Stroga njemačka pravila o licenciranju i revizorski pritisci odmah bi paralizirali klub s dugom od 1.3 milijarde eura", zaključio je.

Hoeneß je osuđen zbog utaje poreza

U javnost je 2013. izašlo da Hoeneß godinama ima tajni račun u švicarskoj banci preko kojeg je intenzivno trgovao vrijednosnim papirima i valutama, a dobit nije uredno prijavljivao njemačkim poreznim vlastima. Istraga je pokazala da je kroz te račune izbjegao platiti porez u iznosu od više desetaka milijuna eura, daleko više od prvotno prijavljenih nekoliko milijuna.

Hoeneß je prvo podnio samoprijavu poreznoj upravi, nadajući se da će izbjeći kazneni progon, ali je utvrđeno da prijava nije bila potpuna i stoga nije zadovoljila uvjete za amnestiju. Nakon toga je protiv njega podignuta optužnica za višestruku, tešku utaju poreza.

Suđenje i presuda

U ožujku 2014. regionalni sud u Münchenu proglasio je Hoeneßa krivim u sedam točaka za tešku utaju poreza, uz ukupno utajeni iznos oko 27–28,5 milijuna eura. Sud mu je izrekao kaznu zatvora od tri i pol godine (tri godine i šest mjeseci), uz obrazloženje da se kod tako velikih iznosa u pravilu više ne dolazi u obzir uvjetna kazna.

Već dan nakon presude Hoeneß je objavio da neće ulagati žalbu te je podnio ostavku na funkcije predsjednika i šefa nadzornog odbora Bayerna. Javno je priznao da je riječ o najvećoj pogrešci njegova života i preuzeo odgovornost, što je sud ipak djelomično uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne.

Zatvor i povratak u Bayern

Kaznu je počeo služiti u lipnju 2014. u zatvoru u Landsbergu am Lechu u Bavarskoj. Nakon otprilike 18 mjeseci dobio je uvjetni otpust početkom 2016., budući da je velik dio kazne već bio odslužio i da nije bilo novih prekršaja.

Nakon izlaska iz zatvora Hoeneß se postupno vratio u Bayern i u studenom 2016. ponovno je izabran za predsjednika kluba, čime je formalno zaokružen njegov povratak u vrh njemačkog nogometa unatoč prethodnoj osudi. Od tada je u javnosti često navođen kao primjer da čak i vrlo ugledne javne osobe mogu završiti u zatvoru zbog poreznih kaznenih djela.