PRIJE 30 godina, 28. veljače 1992. godine, službeno je započelo natjecanje u Hrvatskoj nogometnoj ligi. Tim povodom na Indexu ćete u prigodnom serijalu 30 godina HNL-a u 30 dana moći pročitati 30 priča o ključnim događajima te intervjue s najvažnijim i najzanimljivijim akterima tri desetljeća dugačke povijesti samostalne hrvatske lige.

Za nedjelju vam pripremamo nešto ležerniji sadržaj i prisjećanje na najbolje strane nogometaše koji su igrali u HNL-u. Bilo ih je kroz povijest blizu 1000, mi smo ih izdvojili 20, iako je tu moglo biti i puno drugih imena, a vi u anketi na dnu odlučite tko je od njih za vas najbolji.

OD PRVIH utakmica 1992. godine do danas HNL-om su prošli igrači iz čak 84 strane zemlje. Najviše ih je, dakako, bilo iz susjedne BiH, koja je u HNL-u imala čak 242 predstavnika. Odmah nakon nje je "najnogometnija" zemlja svijeta Brazil sa 69 igrača, zatim slijede zemlje iz regije - Makedonija (55), Albanija (54), Slovenija (51), a u našoj je najjačoj ligi zaigrao i čak 31 igrač iz Srbije.

Neki od njih u HNL-u su proveli više od desetljeća, nekima je on bio odskočna daska prema jačim ili bogatijim ligama, ali i u kratkom su vremenu uspjeli ostaviti ogroman trag, kao današnji španjolski reprezentativac Dani Olmo. Igrale su u zalasku karijere tu i neke velike europske zvijezde, poput Fredija Bobica, Jensa Nowotnyja ili Huga Almeide.

Ogroman trag ostavila su dva Brazilca, Eduardo i Sammir, ali njih nismo uvrstili u izbor jer su naposljetku zaigrali za hrvatsku reprezentaciju, a iz istog razloga tu nema ni Kosovara Ardijana Koznikua. Neki igrači rođeni u BiH također se vode kao Hrvati, poput Ivana Krstanovića, pa ni njih nismo stavili među ovih 20.

Ovaj izbor je daleko od savršenog i sigurno ima igrača koji su u njemu zaslužili naći mjesto, kao i onih koji ga možda nisu zavrijedili dugovječnošću ili učinkom, ali su imali golem značaj za svoje klubove i okruženja. U komentarima svakako napišite tko je još prema vama trebao biti u anketi.

Arijan Ademi

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Iako su igrači posloženi abecednim redom, prvi na listi je najtrofejniji stranac u povijesti HNL-a, premda je i za njega diskutabilno je li stranac budući da je rođen u Šibeniku i igrao je za hrvatske mlađe selekcije prije negoli je debitirao za Makedoniju.

Arijan Ademi 2010. je iz Šibenika prešao u Dinamo i od tada je osvojio 10 naslova prvaka, šest Kupova i tri Superkupa, iako je dvije godine bio suspendiran zbog dopinga, za koji je kasnije dokazao da ga je uzeo nenamjerno. Jednu je sezonu proveo na posudbi u Lokomotivi, a u HNL-u je do ove sezone ostvario okruglih 250 nastupa i zabio 17 golova.

Mladen Bartolović

Foto: Tino Juric/PIXSELL

Sitni i hitri napadač iz Zavidovića gotovo cijelu karijeru proveo je u HNL-u, u kojem je šesti na vječnoj listi s 338 nastupa, u kojima je postigao 78 golova, što ga svrstava na 12. mjesto liste strijelaca, a drugo među strancima.

Čak 10 godina proveo je u Cibaliji, od 1998. do 2003. i od 2010. do 2015., a još je igrao za Segestu, Dinamo, Zagreb i Hajduk, ali nikad nije osvojio naslov prvaka. Tijekom pet godina nastupao je za reprezentaciju BiH.

Bakir Beširević

Foto: FaH

Veznjak iz Sarajeva u Osijek je stigao 1992. i proveo u njemu 10 godina, osim kratke epizode u Pazinki. Za to je vrijeme odigrao 279 utakmica i postigao 49 golova, rekorder je po broju nastupa za Osijek, s kojim je osvojio jedini trofej u klupskoj povijesti, Kup 1999. godine.

Leandro Cufre

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U Dinamo je stigao tri godine nakon što je odigrao posljednju utakmicu za reprezentaciju Argentine i za Romu, kao 31-godišnjak, ali je u dvije sezone ostavio fenomenalan dojam. Jedna je od rijetkih zvijezda koje su u Hrvatsku stigle dok su još bile blizu svojeg vrhunca.

Na Maksimiru je proveo nešto više od dvije godine, bio je jedna od ključnih karika u osvajanju dvije titule prvaka i dva Kupa, a otišao je sredinom svoje treće sezone nakon javnog kritiziranja trenera Jurčića i pozdravljanja navijača na Sjeveru, koji su bili nepodobni zbog vrijeđanja Zdravka Mamića.

Marijo Dodik

Foto: NK Slaven Belupo

Još jedan Sarajlija koji je u HNL-u proveo cijelo desetljeće, pa i više. Legenda je Slaven Belupa, za koji je igrao od 1998. do 2007. godine, a zatim je proveo po sezonu u Cibaliji i zaprešićkom Interu.

U HNL-u je odigrao 271 utakmicu i najbolji je strijelac među svim strancima s 83 gola, što ga svrstava na 11. mjesto liste strijelaca svih vremena, a ovu sezonu dočekao je u Top 10, prije nego što ga je izbacio Mijo Caktaš. Za reprezentaciju BiH odigrao je četiri utakmice i zabio gol Lihtenštajnu

Radomir Đalović

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Prvi je Crnogorac koji je ostavio ozbiljan trag u hrvatskom nogometu, a posebnu je pozornost privukao jer je stigao iz Srbije (Železnika), što je te 2002. bilo krajnje neuobičajeno. U Prvoj HNL proveo je šest godina - po tri u Zagrebu i Rijeci - te postigao 57 golova u 144 nastupa, a posebno mu je dobra bila prva sezona u Rijeci, kada je s 18 golova bio drugi strijelac lige.

Mario Gavranović

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Hrvat iz Bosne rođen u Švicarskoj, za čiju reprezentaciju igra, imao je iskustva i u Bundesligi, a u HNL je stigao u siječnju 2016. i u prvoj punoj sezoni bio jedan od ključnih igrača Rijeke u pohodu na povijesni naslov prvaka.

Već u idućem siječanjskom prijelaznom roku u kontroverznom je transferu prešao u Dinamo, s kojim je nastavio nizati titule u sljedeće tri sezone, uz dva Kupa i jedan Superkup, prije odlaska u Tursku prošlog ljeta. Tijekom dvije godine u Rijeci te tri i pol u Dinamu ostvario je 147 nastupa u HNL-u i zabio 64 gola.

Alexander Gorgon

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Cijelu je karijeru igrao u bečkoj Austriji prije nego što je 2016. napustio rodni grad i stigao u Rijeku, u kojoj je proveo četiri godine. Već u prvoj sezoni s 12 ligaških golova briljirao je u osvajanju šampionske titule, a čak triput je osvojio Kup. U HNL-u je odigrao okruglih 100 utakmica i postigao 33 gola.

Mirsad Hibić

Foto: Profimedia

Jedan od rijetkih stranaca u Hajduku u prvim godinama nakon osamostaljenja, ovaj stoper iz Zenice bio je stup splitske obrane oko četiri godine, a sudjelovao je i u pohodu na četvrtfinale Lige prvaka, u kojem je igrao protiv Ajaxa.

U HNL-u je za Hajduk odigrao 79 utakmica i postigao šest golova, a 1996. je otišao u Španjolsku, gdje je sedam godina uspješno igrao za Sevillu i madridski Atletico. U tom je razdoblju bio i standardni prvotimac reprezentacije BiH.

Senijad Ibričić

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Iz BiH je još kao tinejdžer stigao u Zagreb, u kojem je proveo četiri godine, nakon čega je dvije i pol proveo u Hajduku, u kojem je svojim golovima bio najvažniji igrač u osvajanju Kupa 2010. i općenito je ostao zapamćen kao jedan od najomiljenijih stranaca u klupskoj povijesti.

Za Zagreb je u HNL-u odigrao okruglih 100 utakmica, a za Hajduk još 76 te postigao ukupno 57 golova. Gotovo 10 godina igrao je za reprezentaciju BiH, a s 36 godina je još aktivan u slovenskim Domžalama.

Dumitru Mitu

Foto: FaH

Rumunjski napadač bio je jedna od ikona NK Osijeka, za koji je igrao od 1996. do 2002. Zatim je prešao u Dinamo, pa se nakon kratke avanture u Grčkoj vratio u HNL kao član Rijeke, prije nego što će opet godinu dana provesti u Dinamu.

Sa sva tri hrvatska kluba u kojima je igrao osvojio je po jedan Kup, a sa Zagrepčanima i po dva naslova prvaka i Superkupa. U 244 utakmice u HNL-u postigao je 44 gola.

Edin Mujčin

Foto: FaH

Iz Bosanskog Broda početkom je rata samo prešao most i četiri godine igrao za Marsoniju, od 1993. do 1995., u prvoj ligi. Nakon toga prelazi u Croatiju/Dinamo, gdje je u dva mandata razbijena sezonom u Japanu proveo devet godina te osvojio šest naslova prvaka. 

S 35 godina prešao je u Kamen Ingrad, u kojem se zadržao dvije sezone, a zatim je još nekoliko godina igrao po niželigašima. U HNL-u je u 293 nastupa postigao 42 gola.

Ilija Nestorovski

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Uzrečica "dođoh, vidjeh, pobijedih" u slučaju ovog Makedonca znači "dođoh, odigrah sezonu, postadoh najbolji strijelac, prodah se u ligu Petice". Dobro, u zaprešićkom Interu proveo je tri sezone, ali prve dvije u drugoj ligi.

Jedna u HNL-u bila mu je sasvim dovoljna da osigura transfer u talijanski Palermo. Štoviše, potpisao je već nakon polusezone u kojoj je zabio 13 golova, pa ostao na posudbi i utrpao još 12. Postao je prvi igrač s 25 golova u sezoni HNL-a nakon Eduarda da Silve, koji je devet godina ranije postavio rekord s 34.

Dani Olmo

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Talentirani Barcelonin junior 2015. je šokirao nogometni svijet odlukom da karijeru nastavi u Dinamu, ali to se ispostavilo kao fenomenalan potez jer se pet godina kasnije prodao u RB Leipzig za 22 milijuna eura i postao španjolski reprezentativac. 

Danas je, s 23 godine, jedna od najvećih mladih europskih zvijezda, čija se vrijednost procjenjuje na 50 milijuna. U HNL-u je za Dinamo postigao 20 golova u 80 utakmica te sudjelovao u osvajanju pet naslova prvaka, tri Kupa i jednog Superkupa.

Goce Sedloski

Foto: FaH

Makedonski stoper u Hajduk je stigao na ljeto 1996. i odigrao odličnu sezonu i pol prije transfera u engleski Sheffield Wednesday, ali šokirao je Splićane vrativši se u Hrvatsku samo pola godine kasnije, kada je pojačao najvećeg rivala Croatiju.

U Dinamu je proveo sedam godina, izuzev jedne polusezone u Japanu, te osvojio tri naslova prvaka, tri Kupa i dva Superkupa. U HNL-u je odigrao ukupno 182 utakmice uz 24 gola, od čega za stopera impresivnih 11 u sezoni 2003./04.

Josip Skoko

Foto: Tino Juric//PIXSELL

Jedan od najboljih i najdugovječnijih stranaca u Hajdukovoj povijesti bio je Josip Skoko, koji je iz rodne Australije na Poljud stigao 1995. s nepunih 20 godina i bio neizostavan član momčadi četiri i pol godine prije transfera u Belgiju.

U svoj "drugi dom", kako ga je zvao, ovaj sjajni veznjak vratio se 2008. i odigrao još dvije sezone na visokoj razini te se oprostio osvajanjem Kupa. Za Hajduk je u HNL-u postigao 20 golova u 158 nastupa.

Hilal Soudani

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Alžirski reprezentativac proveo je u Dinamu vjerojatno najboljih pet godina svoje karijere, tijekom kojih je postao jedan od najimpresivnijih stranaca u povijesti maksimirskog kluba. Uz osvojena četiri naslova prvaka, tri Kupa i jedan Superkup, istaknuo se kao pouzdan strijelac sa 69 golova u 132 nastupa, od kojih 17 u posljednjoj sezoni, kada je bio i najbolji strijelac lige.

Almir Turković

Foto: FaH

Napadač iz Sarajeva bio je zvijezda Zadarkomerca i Osijeka prije nego što je 2003. stigao u Hajduk, taman na vrijeme da osvoji dva posljednja naslova prvaka u povijesti kluba te po jedan Kup i Superkup. Nakon toga vratio se u Osijek, prije nego što će završiti karijeru u rodnom gradu. Tijekom devet sezona u HNL-u u 183 nastupa postigao je 52 gola.

Mark Viduka

Foto: EPA

U Croatiju je došao iz rodne Australije na inzistiranje predsjednika Tuđmana, koji je želio što više sportaša hrvatskog podrijetla vratiti "kući". Robusni napadač tamo je proveo tri i pol sezone te u 84 prvoligaške utakmice zabio 40 golova prije transfera u Celtic i kasnije odlične karijere u Engleskoj.

Dragan Žilić

Foto: FaH

Prvi srpski nogometaš koji je zaigrao u HNL-u bio je golman Dragan Žilić, koji je 2005. iz Smedereva došao u Rijeku. Unatoč velikom pritisku na početku, brzo se dokazao kao vrijedna "jedinica", a tu je ulogu zadržao tri sezone. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup, u HNL-u je ostvario 79 nastupa, a u Kupu je čak i zabio gol u sudačkoj nadoknadi za plasman u polufinale.