Foto: Guliver Image / Getty Images (Ilustracija)

VIŠE OD dva mjeseca Zagreb je grad koji u svojoj ponudi ima javne bicikle. U relativno kratkom roku i Zagrepčani i njihovi gosti ideju su objeručke prihvatili, potražnja za biciklima konstantno raste. Uskoro će se Zagrebu tako pridružiti još neki hrvatski gradovi.

Amsterdam, Beč, London, to su samo neke od europskih prijestolnica koje sustav javnih bicikala koriste već desetljećima. Zagreb je odnedavno među njima i Hrvatsku je upisao kao 34. zemlju svijeta koja ima 'bike sharing' koncept. Iako neki na javne bicikle još nisu sjeli, Zagrepčani potez pozdravljaju.

"To je super, mislim da je super. Nisam, ali nastojat ću ovo ljeto. Nisam, ali interesira me. Mislim da je dobra ideja. Pozdravljam, mislim da je dobro. Nešto što je odavno trebalo već", kažu Zagrepčani.

1500 korisnika javnih bicikala u Zagrebu

Sredinom svibnja sustav javnih bicikala Nextbike na šest je lokacija u gradu postavio 50 bicikala. Vrlo brzo pokretačima projekta, Anti Gustinu i Krešimiru Dvorskom, postalo je jasno da je projekt prihvaćen. Sad broje oko tisuću i pol korisnika, brojka raste, kao i potreba za više bicikala.

"Poduplali smo broj parkirnih mjesta, jer smo uvidjeli da se zna dogoditi da recimo na Glavnom kolodvoru dođe skupina ljudi koja putuje vlakom, pa onda uzme sve bicikle i odvezu na Petrinjsku i onda mi ne možemo tako brzo reagirati, zato smo poduplali broj stalaka", otkriva Dvorski.

Pola sata besplatno

U prvih mjesec dana prvih sat vremena vožnje bilo je gratis, nakon toga ono je skraćeno na pola sata, a svaki sljedeći je bio 8 kuna, a nedavno je uvedena nova, povoljnija tarifa.

"To je jedna vrsta mjesečne pretplate, gdje nakon aktivacije, uplaćenih 79 kuna, korisnik mjesečno plaća po 20 kuna, i za to dobiva 30 minuta ne dnevno, nego svaki najam koji je u danu kraći od 30 minuta je besplatan", pojašnjava Dvorski.

Drugim riječima, možete se voziti besplatno po cijele dane ako bicikl vratite na stanicu za manje od 30 minuta. Koji je profil korisnika koji bicikle najviše koriste, pitali smo Dvorskog? Kaže da su žene za sada te koje ih najčešće unajmljuju.

"Imamo stranih turista, i to iz jedno 20-ak zemalja, dosta studenata i dosta ljudi koji rade u centru grada, pa im je onda zgodno, recimo žive u Maksimiru ili blizu Kvatrića, pa onda uzmu bicikl tamo i dođu do Tehničkog muzeja", ističe Dvorski.

Javni bicikli šire se po Hrvatskoj

Uspjeh u Zagrebu omogućio je i širenje na druge hrvatske gradove. Spominju se Dubrovnik, Koprivnica, Novigrad i Rijeka, ali Dvorski za sada potvrđuje samo da će bicikala u drugim gradovima uskoro biti.

"Dva grada su vrlo potencijala, s tim da sada razgovaramo i s još nekim gradovima. Jedan grad je lako moguće da će se realizirati već ovo ljeto, jedan grad na obali, ne možemo još reći koji, i još barem jedan grad sljedeće godine", naglasio je Dvorski.

Kultura vožnje bicikla u Hrvatskoj raste, ali još nije zadovoljavajuća. Samo za usporedbu - u Nizozemskoj se gotovo dvije trećine putovanja po gradu obavlja biciklima, a svaki stanovnik 'otpedalira' oko četiri kilometra na dan.

U Hrvatskoj manje od 3 posto ljudi putovanja po gradovima obavlja biciklima.