PRI KREIRANJU rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani. Svaki sadržaj ili proizvod koji je sponzoriran će biti i posebno označen kao takav.

KUPOVINA odjeće danas često ostavlja dojam da izbora ima više nego ikad, no kada se pogleda sastav materijala i kvaliteta izrade, ponuda brzo počinje izgledati jednolično. U pristupačnijem segmentu dominiraju kratkotrajni trendovi, ali ni skuplji brendovi nisu nužno bolji. Poliester i sintetičke mješavine česti su i kod odjeće koja košta nekoliko puta više, a visoka cijena više nije jamstvo kvalitete, piše InStyle.

Problem kompliciraju i deklaracije. Nazivi materijala mogu zvučati luksuznije nego što jesu, a ni oznaka "100% pamuk" ne znači nužno da je cijeli komad izrađen od prirodnog materijala - podstava može biti od poliestera. Kupci se tako sve češće susreću s izborom između jeftinijeg komada od sintetike i višestruko skupljeg komada s vrlo sličnim sastavom.

"Sheinifikacija" mode

Dana Thomas, autorica knjige Fashionopolis: The Price of Fast Fashion and the Future of Clothes, današnje stanje opisuje kao "utrku prema dnu". "Lakše je smanjiti kvalitetu nego inzistirati na njoj. Brza moda puna je prečaca. Ona je zapravo jedan golemi prečac", kaže Thomas.

Utjecaj brze mode odavno se više ne odnosi samo na najjeftinije lance. Cijela industrija natječe se u nižim troškovima, bržoj proizvodnji i dizajnima koji slijede podatke i algoritamski predviđene trendove.

Još prije dvadesetak godina modni brendovi uglavnom su izbacivali četiri kolekcije godišnje. Zara je krajem 20. stoljeća promijenila pravila igre češćim lansiranjem novih komada, čime je kupce potaknula da se češće vraćaju u trgovine. Taj su model s vremenom preuzeli i brendovi koji se izvorno nisu smatrali brzom modom.

Shein je princip dodatno ubrzao. Svakodnevno testira tisuće novih proizvoda u malim količinama, prati klikove i dodavanja u košaricu, a uspješnije modele zatim proizvodi u većim serijama. Takav tempo daleko nadmašuje Zaru i H&M, ali brzina često dolazi nauštrb kvalitete.

Nekad se odjeća izrađivala drukčije

Prije stotinjak godina ljudi su imali znatno manje odjeće. Muškarci su često posjedovali tek nekoliko odijela i košulja, a žene nekoliko haljina, jedan ili dva kaputa i eventualno večernju kombinaciju, objašnjava Matthew Yokobosky, viši kustos mode i materijalne kulture u Brooklyn Museumu.

Odjeća se kupovala rjeđe, bila je skupa i često izrađena po mjeri ili šivana kod kuće. Razvoj konfekcijske mode 1930-ih postavio je temelje današnje industrije, a velik zaokret donio je razvoj sintetike. Najlon je patentiran 1935., dok se poliester u komercijalnoj proizvodnji proširio 1950-ih te postao popularan zbog niske cijene i otpornosti na gužvanje.

Yokobosky ističe da je starija odjeća često bila kvalitetnija i zbog materijala i zbog izrade. Prevladavali su vuna, svila, pamuk i lan, koristile su se kvalitetnije podstave i ručno obrađeni šavovi, a komadi su bili zamišljeni tako da se mogu popravljati i prepravljati.

Poliester je posvuda

Dizajnerica i kreatorica sadržaja Roni Brunn kaže da je kod procjene kvalitete najvažniji materijal: "Poliester izgleda dobro i ugodan je - sve dok vani nije 32 stupnja". Prema izvješću Textile Exchangea, oko 67% materijala koji se koriste za izradu odjeće čine sintetička vlakna, a poliester je najproizvođenije vlakno na svijetu i čini 57% ukupne proizvodnje.

Sintetika pritom nije rezervirana samo za najjeftinije brendove. U analizi 12 brendova 93% pregledanih topova i jakni kod fast-fashion brendova bilo je izrađeno od sintetike. Kod skupljih suvremenih brendova udio sintetičkih materijala i mješavina iznosio je 80%, a kod klasičnih brendova iz trgovačkih centara 67%.

Kod luksuznih brendova situacija je nešto bolja: u analiziranom uzorku 40% proizvoda sadržavalo je sintetiku, najčešće u manjim udjelima radi elastičnosti, sjaja ili boljeg zadržavanja oblika. Takve mješavine same po sebi nisu nužno znak loše kvalitete.

Ni oznake "100% kašmir" ili "100% lan" više nisu sigurna garancija kvalitete. Jeftiniji kašmir često se izrađuje od kraćih vlakana koja se brže mucaju, dok se kvalitetan lan radi od dugih vlakana koja s pranjem postaju mekša. Zato stručnjaci preporučuju gledati ne samo sastav nego i podrijetlo te kvalitetu vlakana.

Zašto je sve teže pronaći dobar komad?

Modna industrija proizvodi više odjeće nego ikad, ali kupci sve češće imaju osjećaj da ne mogu pronaći ništa zanimljivo. Prema podacima UN-a, proizvodnja odjeće udvostručila se u posljednjih 15 godina, dok se broj nošenja jednog komada prije odbacivanja smanjio za 36%.

Jedan od razloga je oslanjanje na podatke. Brendovi prate što se klikće i kupuje, pa dizajneri sve češće stvaraju ono za što već postoje dokazi da će se prodavati. Rezultat su sigurniji, manje originalni komadi namijenjeni što široj publici.

Društvene mreže taj proces dodatno ubrzavaju. Mikrotrend koji jedan tjedan dominira TikTokom brendovi brzo pretvaraju u proizvod, samo da bi interes već sljedećeg tjedna nestao. Kvaliteta mode zato nije samo pitanje materijala i šavova, nego i promišljenog dizajna i kroja koji ima smisla izvan jednog viralnog trenutka.

Upravo zato raste interes za vintage i second-hand odjeću. Tržište rabljene odjeće prošle je godine raslo gotovo četiri puta brže od ukupnog tržišta odjeće. Kupci pritom primjećuju da se među starijim komadima i pristupačnih brendova mogu pronaći 100% svilene bluze, čvršći korzeti, kvalitetniji traper i prava koža.

Ne štedi se samo na materijalima. Sve su rjeđe zahtjevnije tehnike šivanja, precizno krojenje i usklađivanje uzoraka na šavovima. Umjesto većeg broja preciznih veličina, koriste se rastezljivi pojasevi, nabiranje i široki krojevi koji odgovaraju većem broju kupaca i smanjuju rizik za proizvođače.

Kako prepoznati kvalitetniji komad?

Pri kupnji obratite pažnju na detalje. Metalni gumbi i patentni zatvarači uglavnom su bolji znak od plastičnih dodataka. Provjerite šavove, ima li labavih konaca te podudaraju li se uzorci na spojevima. Kod čipke, veza i drugih ukrasa dobro je pogledati protežu li se preko cijelog komada ili postoje samo sprijeda.

Nije sva nova odjeća loša i još se mogu pronaći kvalitetni komadi od 100% lana, pamuka ili trapera. No potrebno je pažljivije čitati deklaracije i gledati izradu, a ne oslanjati se samo na cijenu ili ime brenda.

Za one koji traže nešto posebnije, vintage i second-hand tržište sve su privlačnija alternativa. Takva kupnja zahtijeva nešto više vremena, ali često nudi kvalitetnije materijale, zanimljivije krojeve i komade zamišljene da traju dulje od jedne sezone.