INTERNETSKA platforma Emajstor.hr, koja na jednom mjestu okuplja skoro 10.000 izvođača iz cijele Hrvatske, provela je istraživanje o povećanju cijena građevinskih i obrtničkih radova u Hrvatskoj tijekom 2026. godine. Istraživanje su proveli anketiranjem izvođača radova registriranih na svojoj platformi. Ovim su istraživanjem željeli utvrditi kako su se cijene promijenile u odnosu na prethodnu godinu, što je utjecalo na njihovo povećanje te što izvođači očekuju u idućih 12 mjeseci.

Istraživanje pokazuje da je gotovo polovica ispitanih izvođača građevinskih i obrtničkih radova u Hrvatskoj tijekom 2026. povećala cijene svojih usluga. Cijene je povećalo 46 posto ispitanih izvođača. Nešto više od polovice, njih 51 posto, nije mijenjalo cijene, dok ih je 3 posto prijavilo smanjenje. 

Većina poskupljenja bila je do 10 posto

Među svim ispitanicima njih 31 posto povećalo je cijene za najviše 10 posto. Još 12 posto podiglo ih je između 10 i 20 posto, dok ih je 3 posto povećalo cijene između 20 i 30 posto. Povećanja veća od 30 posto nisu zabilježena u značajnijem udjelu. 

Procijenjeno prosječno povećanje među izvođačima koji su podigli cijene iznosi oko 8.9 posto. Kada se u izračun uključe i oni koji cijene nisu mijenjali ili su ih smanjili, procijenjena promjena na razini cijelog uzorka iznosi oko 3.6 posto. 

Pritom je važno naglasiti da je riječ o približnim procjenama. Ispitanici nisu navodili točan postotak promjene cijena, nego su birali između ponuđenih raspona, a prosječno povećanje procijenjeno je na temelju sredina tih raspona. 

Gotovo polovica planira novo povećanje

Čini se da rast cijena još nije završio. Na pitanje što očekuju u idućih 12 mjeseci, 45 posto ispitanika odgovorilo je da očekuje dodatno povećanje svojih cijena. Njih 54 posto trenutačno ne predviđa promjenu cjenika, dok oko 1 posto očekuje smanjenje cijena. 

Najviše ispitanika, njih 39 posto od ukupnog uzorka, očekuje povećanje do 10 posto. Rast između 10 i 20 posto očekuje 6 posto ispitanika, dok su veća povećanja rijetka. Među onima koji očekuju rast cijena procijenjeno prosječno povećanje iznosi oko 7 posto. Kada se promatra cijeli uzorak, procijenjeni rast iznosi oko 3.1 posto. 

Udio izvođača koji očekuju povećanje cijena gotovo je jednak udjelu onih koji su ih već povećali tijekom ove godine, 45 prema 46 posto. Ipak, povećanja koja sada očekuju u prosjeku su manja od ovogodišnjih. Autori istraživanja pritom upozoravaju da se radi o odgovorima na dva različita pitanja postavljena istim ispitanicima, a ne o vremenskoj seriji ili prognozi budućeg kretanja cijena.

Poskupljenje materijala glavni je razlog

Kao najčešći razlog povećanja cijena izvođači navode poskupljenje materijala. Taj je odgovor odabralo 68 posto ispitanika. Opću inflaciju navodi 48 posto, poskupljenje energenata 38 posto, a više poreze i doprinose na plaće 37 posto ispitanika. Tek 5 posto kao razlog navodi veći potencijal za zaradu.  

Kod ovog pitanja ispitanici su mogli odabrati više odgovora, pa zbroj postotaka prelazi 100 posto. Također, rezultati predstavljaju procjenu samih izvođača o tome što je utjecalo na njihove odluke o cijenama, a ne mjerenje uzročno posljedične veze. 

Kod gotovo polovice potražnja se nije promijenila

Istraživanje je obuhvatilo i pitanje potražnje. U odnosu na prošlu godinu 35 posto ispitanika navodi da ima više upita za svoje usluge. Kod 49 posto broj upita ostao je približno isti, dok 16 posto bilježi pad potražnje. 

Među izvođačima koji bilježe rast broja upita procijenjeni prosječni rast iznosi oko 25.8 posto. Kada se promatra cijeli uzorak, uključujući izvođače kod kojih nije bilo rasta ili je potražnja pala, procijenjena promjena iznosi oko 7.4 posto. 

Rezultati tako pokazuju prilično različitu situaciju među izvođačima. Dok dio njih bilježi primjetan rast interesa, kod gotovo polovice broj upita ostao je približno jednak prošlogodišnjem, a dio bilježi pad potražnje.

Najviše su cijene dizali fasaderi i soboslikari

Postoje i razlike ovisno o vrsti radova. Među ispitanicima koji se bave fasaderskim i soboslikarskim radovima cijene je povećalo njih 62 posto. Kod proizvođača namještaja i stolara taj udio iznosi 56 posto, a kod izvođača općih građevinskih radova 53 posto.

Kod održavanja i čišćenja cijene je povećalo 50 posto ispitanika. Slijede vrata i prozori te podne obloge s po 40 posto, metalne konstrukcije s 38 posto, dok je najmanji udio među promatranim skupinama zabilježen kod instalacija, gdje je cijene povećao 31 posto ispitanika. 

Razlike postoje i među onima koji cijene nisu mijenjali. U skupini metalnih konstrukcija 63 posto ispitanika navodi da su cijene ostale iste, dok je među fasaderima i soboslikarima taj udio 38 posto. 

Razlozi poskupljenja razlikuju se među djelatnostima

Svi ispitanici iz skupine metalnih konstrukcija kao razlog poskupljenja naveli su rast cijena materijala, dok je među ispitanicima iz skupine vrata i prozora taj razlog navelo njih 20 posto. Opću inflaciju posebno često navode izvođači fasaderskih i soboslikarskih radova, njih 54 posto. 

Razlike su zabilježene i kod potražnje. Čak 80 posto ispitanika iz skupine vrata i prozora navodi da je potražnja ostala približno ista kao prošle godine. Kod metalnih konstrukcija isti je odgovor dalo 38 posto ispitanika.

Ipak, rezultate po pojedinim djelatnostima treba uzeti s određenom rezervom. Broj ispitanika unutar svake skupine znatno je manji od ukupnog uzorka, a u nekim kategorijama riječ je o manje od 15 ispitanika. Zbog toga Emajstor te rezultate opisuje kao indikativne. 

Istraživanje nije reprezentativno za cijelo tržište

Istraživanje je Emajstor proveo tijekom 2026. među izvođačima građevinskih i obrtničkih usluga u Hrvatskoj koji su registrirani na toj platformi. Zbog načina na koji je uzorak formiran, rezultate treba promatrati kao pregled iskustava i očekivanja anketiranih izvođača, a ne kao reprezentativno mjerenje cjelokupnog hrvatskog građevinskog tržišta. 

Procjene prosječnog povećanja cijena temelje se na sredinama ponuđenih raspona odgovora te predstavljaju približne i ilustrativne vrijednosti, a ne egzaktno izmjerene prosjeke. Podaci po djelatnostima temelje se na manjim skupinama ispitanika, zbog čega služe kao pokazatelj mogućih razlika između pojedinih vrsta radova.