Evo što je aspartam, kako ga prepoznati i u kojim proizvodima u trgovinama ga ima
Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.
KRAJEM prošlog tjedna jedan od najčešće korištenih umjetnih zaslađivača na svijetu aspartam našao se u fokusu javnosti. Naime, dva izvora su Reutersu rekla da će ga u srpnju vodeće svjetsko zdravstveno tijelo proglasiti mogućim kancerogenom. Aspartam se koristi u raznim proizvodima, a najčešće se može naći u proizvodima poput dijetalnih gaziranih pića i u žvakaćim gumama.
Obratili smo se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, odjelu za zdravstvenu ispravnost hrane, i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu da bismo doznali nešto više o aspartamu, ali i o drugim zaslađivačima koji se mogu naći u raznim proizvodima. Niže smo pak popisali neke proizvode s aspartamom i drugim zaslađivačima, a koje smo našli na policama trgovina.
Aspartam je umjetno sladilo, 200 puta slađe od šećera
Na početku nas je zanimalo što je uopće aspartam, od kada se koristi i u kojim se sve proizvodima može pronaći na tržištu.
"Aspartam je umjetno sladilo, koji je otprilike 200 puta slađi od šećera. To je bijeli prah bez mirisa. Aspartam se sastoji od dvije prirodne aminokiseline, fenilalanina i asparaginske kiseline, koje su također komponente proteina u našem tijelu i hrani. Fenilalanin u aspartamu malo je modificiran dodavanjem metilne skupine koja aspartamu daje sladak okus", odgovorila nam je na upit Dubravka Marija Kreković iz HZJZ-a.
U odgovoru je dodala da se na tržištu pojavio početkom 80-ih godina prošlog stoljeća i da je u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dopušten kao dodatak hrani - aditiv za zaslađivanje raznih vrsta hrane i pića poput "deserta, slatkiša, mliječnih proizvoda, žvakaćih guma, proizvoda od voća i povrća, niskokaloričnih proizvoda i proizvoda za kontrolu tjelesne mase te kao stolni zaslađivač".
"Aspartam, ako se konzumira u preporučenim dozama, ne predstavlja rizik za zdravlje"
"Prisutnost aspartama mora biti naznačena na deklaraciji ili imenom ili E brojem (951). Aspartam, ako se konzumira u preporučenim dozama ne predstavlja rizik za zdravlje. Procijenjena sigurna doza unosa aspartama u danu je 40mg/kg tjelesne mase", istaknula je u odgovoru Dubravka Marija Kreković.
Doznali smo da se, s obzirom na to da je dobro poznato da je prekomjerna konzumacija šećera štetna za zdravlje, dio šećera zamjenjuje umjetnim sladilima. Što se tiče kategorizacije tvari kao moguće kancerogene za ljude, evo na što se to odnosi.
"Neka tvar se razvrstava kao 'moguće kancerogena za ljude' kada postoje ograničeni dokazi o kancerogenosti kod ljudi i kada je dovoljno dokaza o kancerogenosti kod laboratorijskih ispitivanijima na životinjama. IARC koristi 4 kategorije za razvrstavanja tvari", pojasnila je.
Istaknula je da što se tiče istraživanja IARC-a treba pričekati izvještaj koji će biti objavljen 14. srpnja. "No treba naglasiti da je IARC istraživačka organizacija koja procjenjuje dokaze o uzrocima raka, ali ne daje zdravstvene preporuke. Zdravstvene i regulatorne agencije mogu uključiti procjene IARC-a u svoje razmatranje postupaka za sprječavanje izloženosti potencijalnim kancerogenima", dodala je.
"U Europskoj uniji i RH, aspartam je definiran Uredbom o aditivima"
Doznali smo i da IARC ne preporučuje propise, zakone ili javnozdravstvene intervencije, koje ostaju odgovornost pojedinačnih vlada i drugih međunarodnih institucija. IARC poduzima identifikaciju opasnosti, što je prvi temeljni korak u razumijevanju kancerogenosti. Identifikacija opasnosti ima za cilj identificirati specifična svojstva tvari, u ovom slučaju aspartama i njegov potencijal da uzrokuje štetu.
"U Europskoj uniji i RH, aspartam je definiran Uredbom o aditivima, a Europska agencija za sigurnost hrane je radila procjenu rizika 2013. godine. Ako Europska komisija zaključi da je potrebno raditi procjenu rizika ponovno, naložit će EFSA-i da ponovi procjenu i zavisno od te procjene može doći do promjene Uredbe o aditivima u dijelu koji se odnosi na aspartam", doznali smo od Kreković.
"Uredba o aditivima (EU 1333/2008) definira vrste sladila i u kojim su količinama dozvoljeni zavisno od vrste hrane. Na popisu postoji 16 vrsta sladila. Svatko od sladila ima zadane dopuštene količine u pojedinoj vrsti hrane i svoj E broj. Sva sladila moraju biti vidljiva na deklaracijama proizvoda koji ih sadrže bilo samim imenom ili E brojem", zaključila je u svom odgovoru Dubravka Marija Kreković iz HZJZ-a.
"Sladila i svi ostali aditivi prolaze procjene utjecaja na zdravlje ljudi"
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu dodatno nam je pojasnila kategorizaciju IARC-a kada su u pitanju karcinogeni za ljude i što koja kategorija znači. Podsjećamo, prema medijskim natpisima aspartam bi navodno trebao biti uvršten u kategoriju 2B moguće karcinogeni za ljude.
"Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) procjenjuje opasnost određenih tvari koje mogu biti karcinogene za ljude sazivanjem komisije nezavisnih stručnjaka koji pregledavaju dokaze i potom glasuju za kategorizaciju u jednu od sljedećih kategorija:
- Skupina 1 Karcinogeni za ljude
- Skupina 2A Vjerojatno karcinogeni za ljude
- Skupina 2B Moguće karcinogeni za ljude
- Skupina 3 Ne mogu se klasificirati
- Skupina 4 Vjerojatno nisu karcinogeni za ljude
Svaka je klasifikacija temeljena na shemi za klasifikaciju koja se sastoji od dokaza iz epidemioloških studija, istraživanja na životinjama i drugih istraživanja. Postoji određeni zadani odnos između rezultata procjene dokaza i navedenih skupina", rekli su nam iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
"Skupina 2B Moguće karcinogeni za ljude (322 tvari) je kategorija koja se općenito koristi kada je radna skupina izvršila samo jednu od sljedećih procjena:
- ograničeni dokazi o karcinogenosti kod ljudi
- dostatni dokazi o karcinogenosti kod pokusnih životinja
- jaki mehanički dokazi koji pokazuju da tvar pokazuje ključne karakteristike kancerogenih tvari za ljude", dodali su u odgovoru.
Zanimalo nas je koliko je aspartam štetan kao zamjena za šećer i treba li ga izbjegavati.
"IARC je procijenio potencijalni kancerogeni učinak aspartama (identifikacija opasnosti). Nakon toga, Zajednički FAO/WHO stručni odbor za prehrambene aditive (JECFA) ažurirat će svoju procjenu rizika za aspartam, uključujući reviziju prihvatljivog dnevnog unosa i procjenu izloženosti aspartamu u prehrani. Rezultati obje evaluacije bit će dostupni 14. srpnja 2023.", odgovorili su nam iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Koji sve drugi zaslađivači postoje u proizvodima na policama trgovinama?
No osim aspartama postoje i drugi zaslađivači koji se koriste u raznim proizvodima koje možemo naći na policama trgovina. To su acesulfam K, sukraloze, maltitola, izomalta, steviol glikozida sl. Zanimalo nas je o kakvim se zaslađivačima radi.
"Acesulfam K (E 950) je umjetno sladilo i pojačivač okusa. Bijeli je kristalinični prah koji je 200 puta slađi od šećera saharoze. Proizvodi se kemijskom sintezom iz derivata acetooctene kiseline.
Sukraloza (E 955) je umjetno sladilo i oko 600 puta je slađa od saharoze i za razliku od većine umjetnih zaslađivača, nema gorak okus.
Maltitol (E 965) je umjetno sladilo, stabilizator i emulgator. Dobiva se enzimatskom razgradnjom škroba.
Izomalt (E 953) je umjetno sladilo koje sladi dvostruko slabije od šećera saharoze. Izomalt je disaharid građen od glukoze i manitola, a proizvodi se kemijskom sintezom iz saharoze.
Steviol glikozid (E 960) je sladila dobiveno ekstrakcijom iz lišća biljke Stevia rebaudiana.
Svi aditivi, pa tako i spomenuta sladila, koji imaju E broj, prošli su klinička ispitivanja i odobreni su za upotrebu te se sukladno trenutno dostupnim informacijama smatraju sigurnim za upotrebu pod određenim uvjetima, količinama i u određenoj vrsti hrane", rekli su nam iz Agencije za poljoprivredu i hranu.
"Upotreba aditiva u Hrvatskoj je zakonski regulirana"
Dodali su da je upotreba aditiva u Republici Hrvatskoj zakonski regulirana Uredbom Komisije (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.
"HAPIH prati najnovije znanstvene spoznaje vezane za djelokrug rada Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u predmetnom području, čija smo kontakt točka u RH te će o rezultatu procjene rizika promptno obavijestiti javnost", rekli su nam u svom odgovoru.
Rekli su da prema najnovijim dostupnim informacijama od 28. lipnja 2023. godine, EFSA-ini znanstvenici trenutačno ponovno procjenjuju sigurnost dva srodna prehrambena aditiva, soli aspartam-acesulfama (E 962) i neotama (E 961), uzimajući u obzir sve najnovije znanstvene podatke koji su postali dostupni nakon zadnje EFSA-ine, ili procjene Europskog znanstvenog odbora za hranu (European Scientific Committee on Food).
Sol aspartama-acesulfama (E 962) mješavina je dvaju sladila aspartama (E 951) i acesulfama K (E 950), dok je neotam (E 961) kemijski srodna tvar koja se proizvodi od aspartama.
EFSA navodi kako će sve relevantne nove studije o aspartamu koje su postale dostupne nakon objave znanstvenog mišljenja o aspartamu 2013. biti razmotrene i integrirane u procjenu soli aspartam-acesulfama (E 962). Također navodi kako planiraju ažurirati procjenu izloženosti aspartamu u prehrani kao dio ponovne procjene soli aspartam-acesulfama (E 962).
"Još jednom ističemo kako sladila i svi ostali aditivi prolaze procjene utjecaja na zdravlje ljudi. Ako se sukladno novim znanstvenim spoznajama dokaže da je neka tvar moguće štetna po zdravlje ljudi, institucije u sustavu sigurnosti provode potrebne aktivnosti kojima osiguravaju najveću moguću zaštitu zdravlja ljudi, pa tako i u slučaju aspartama", zaključili su na kraju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Popisali smo proizvode na policama trgovina i zaslađivače te zamjene za šećer koji se u njima nalaze i kako ih prepoznati
Odlučili smo se uputiti u nekoliko maloprodajnih trgovina da bismo provjerili koji sve proizvodi sadrže aspartam, ali i pregledali druge proizvode i najčešće zaslađivače u njima. U principu, većina proizvoda na koje smo naišli koristi više od jednog zaslađivača. Popisali smo sve proizvode niže i zaslađivače koji se u njima nalaze.
Aspartam (E 951), Acesulfam K (E 950), Sukraloza (E 955), Maltitol (E 965), i Izomalt (E 953)
Kao što smo već gore i napisali aspartam, acesulfam K, sukraloza, maltitol i izomalt su umjetna sladila, a acesuflam K je i pojačivač okusa. Sva ona su prošla klinička ispitivanja i odobrena su za upotrebu pod određenim uvjetima i količinama.
Ove zaslađivače možete pronaći pod listom sastojaka na poleđini proizvoda putem E broja ili punog naziva. Uglavnom smo ih našli u dijetalnim gaziranim pićima na kojima piše zero, zero sugar, sugar free.
No to nije uvijek pravilo pa smo ove zaslađivače, kao i aspartam, našli i u nekim sokovima na kojima nije bilo tih natpisa. Evo u kojim smo ih sve proizvodima našli:
- Coca-Cola Zero Sugar Zero Caffeine (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Coca-Cola Zero Sugar Limun (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Coca-Cola Light (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Red Bull Sugar Free (Ovaj napitak nije u svakoj trgovini imao u sastavu aspartam pa je tako u jednoj trgovini pod sladilima imao: aspartam i acesulfam K, a u druge dvije imao je acesulfam K i sukralozu bez aspartama)
- Red Bull Zero (sladila su: aspartam, acesulfam K i sukralozu)
- Fanta Lemon Zero added sugar (sladila su: aspartam, acesulfam K i ciklamat)
- Fanta Orange zero added sugar (sladila su: aspartam, acesulfam K i ciklamat)
- S-Budget Sugar Free gazirano energetsko piće (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Spar Cola Light (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Sky Cola Zero (sladila su: aspartam, acesulfam K i ciklamat)
- S-Budget Cola (sladila su: aspartam, acesulfam K i ciklamat)
- To forest fruit apple nektar (sladila su: ciklamati, saharini, acesulfam K i aspartam)
- To multivitamin nektar (sladila su: ciklamati, saharini, acesulfam K i aspartam)
- Rauch EisTee Zero (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Powerade izotonično piće Mountain Blast (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Vindi Iso Sport limun-grejp (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Vindi Iso Sport naranča-limun (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- Wrigley's Extra Professional Strong Mint žvakaće gume (sladila su: ksilitol, aspartam i acesulfam K)
- Wrigley's Airwaves Strong žvakaće gume (sladila su: sorbitol, maltitol sirup, izomalt, aspartam i acesulfam K)
- Wrigley's Airwaves Mentol Eukaliptus žvakaće gume (sladila su: izomalt, sirup maltitola, aspartam, acesulfam K)
- SensiDent Mentol i Clean Dent žvakaće gume (sladila su: aspartam i acesulfam K)
- SilaVit đumbir-naranča bomboni bez šećera (sladila su izomalt, aspartam i acesulfam K)
- Orbit Refresher's pepermint žvakaće gume (sladila su ksilitol, aspartam i acesulfam K)
- Orbit White žvakaće gume (sladila su ksilitol, aspartam i acesulfam K)
- Naturel Magnezij 375 + Vitamin B6 Direkt granule (šećer i sladilo aspartam)
- Naturel Energy Direkt granule (šećer i sladilo aspartam)
- Naturel Vitamin C 500 mg Direkt granule (šećer i sladilo aspartam)
- Caffetin COLDmax (saharoza i aspartam)
Aspartam se koristi kao zaslađivač u oko 6000 proizvoda na tržištu, kao i drugi navedeni zaslađivači, tako da su ovi gore samo mali dio onih koji ga sadrže, a koje smo mi našli.
Maltitol (E 965) i Izomalt (E 953)
Ova dva sladila našli smo u proizvodima na kojima piše sugar free, a radi se najčešće o prehrambenim proizvodima namijenjenim onima koji ne žele unositi dodatan šećer. Našli smo ih u:
- Gullon SugarFree vaflima s punjenjem okusa vanilije i u vaflimas punjenjem okusa čokolade (sladila su maltitol i izomalt)
- Kraš napolitanke bez dodanog šećera (sladilo je izomalt)
- Misura keksi od žitarica (sladila su maltitol i maltitol sirup)
- Koska Turkish Delight lokum od mastike bez šećera (zaslađivači su maltitol sirup i izomalt)
Steviol glikozid (E 960) i Izomalt (E 953)
Steviol glikozidi su kemijski spojevi odgovorni za slatki okus lišća južnoameričke biljke Stevia rebaudiana i glavni sastojci mnogih sladila koja se prodaju pod generičkim nazivom stevia i drugim trgovačkim naziva. Ovo sladilo najčešće se može pronaći u dijetalnim proizvodima i onima za dijabetičare.
Stevia ili Steviol glikozid mogu se naći u proizvodima kao što su:
- Kraš Mentol bombonima (sladila su izomalt i steviol glikozidi)
- Kraš 505 s crtom bomboni bez šećera (sladila su izomalt i steviol glikozidi)
- BoomBox zobene pahuljice s bjelančevinama i čokoladom (sladila su izomalt i steviol glikozidi)
Sukraloza (E 955)
Sukraloza je umjetni zaslađivač i zamjena za šećer. Većinu progutane sukraloze tijelo ne razgrađuje, stoga je nekalorična. Sukralozu smo osim u gorespomenutim proizvodima našli u nekim voćnim sokovima poput npr. Juicy nektara od ribiza sa smanjenim udjelom šećera (sadrži šećer i sladilo sukralozu).
Ksilitol (E967)
Ksilitol kemijski gledano šećerni alkohol ili polialkohol, dobiva se iz biljaka kao što je breza ili se sintetizira industrijskim putem. Našli smo ga u proizvodima poput Bio Detox čajnog peciva bez šećera s klorela algama i pirovog čajnog peciva bez šećera s kakaom istog brenda.
Još neka od umjetnih sladila osim aspartama, acesulfama K, sukraloze su i ciklaminska kiselina (E952), saharin (E954), taumatin (E957), neohesperidin DC (E959), neotam (E961), alitam (E956) i advantam (E969). Dok zamjene za šećer osim izomalta, maltitola te ksilitola su još i sorbitol (E420), manitol (E421), laktitol (E966) i eritritol (E968).
Još jednom, na kraju želimo istaknuti da smo proizvode i sladila u njima samo popisali. Ponavljamo, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu rekli su da "svi aditivi i sladila prolaze klinička ispitivanja i odobrena su za upotrebu te se sukladno trenutno dostupnim informacijama smatraju sigurnim za upotrebu pod određenim uvjetima, količinama i u određenoj vrsti hrane."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati