I Hrvatska narodna banka  je u najnovijem broju publikacije Financijska stabilnost upozorila da u baznom scenariju, dakle onom koji je najvjerojatniji, a podrazumijeva pad BDP-a od 1 posto te stabilnu kunu, do kraja godine očekuje rast udjela loših ili nenaplativih kredita na 18 posto.

Uobičajeno, korporativni portfelj daje najveći doprinos dinamici loših kredita. Predviđaju da će dakle udio loših korporativnih odnosno kredita poduzećima krajem godine iznositi čak 33 posto. U segmentu kreditiranja stanovništva, udio nenaplativih potrošačkih kredita do kraja godine će biti na 14 posto, a udio loših stambenih kredita na 7 posto.

U Šok-scenariju, kojim HNB ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, a koja pretpostavlja prosječni pad realnog BDP-a od 2,2 posto, zaoštravanje recesije u eurozoni, te deprecijaciju kune za 10-ak posto, došlo bi do snažnijeg porasta udjela loših kredita - na 22 posto.

Udio loših korporativnih kredita u tom bi crnom scenariju do kraja godine narastao na čak 41 posto, potrošačkih kredita na 15 posto, a stambenih na 10 posto. Ipak, ističu u HNB-u, i u takvom bi scenariju sustav ostao stabilan, ali bi adekvatnost kapitala 11 banaka pala ispod propisane razine.

U ECB-u naglašavaju da će efikasna apsorpcija strukturnih i kohezijskih fondova Unije također pomoći hrvatskoj ekonomiji, prije svega kroz investiranje u rast proizvodnog kapaciteta, a ne javne i privatne potrošnje. Usklađivanje s Unijinim kriterijima također će biti sidro u težnji održivom razvoju, drže u ECB-u. Stopa nezaposlenosti u RH je visoka, a udio stanovništva koje radi nizak.

Uslijed produljene recesije, stopa nezaposlenosti se više no udvostručila u odnosu na 2008. te dosegla 18,3 posto, što je treća najviša stopa nezaposlenosti u EU. Radi tek 60,5 posto stanovništva što je najmanje u EU. Razloge takvog stanja u Hrvatskoj, u ECB-u pak vide u rigidnoj regulaciji tržišta rada te, kako kažu, velikodušnim socijalnim davanjima.