Znate li koliko virusi i bakterije mogu preživjeti na tkanini, plastici ili metalu?
U POSLJEDNJE vrijeme sigurno ste mnogo svjesniji prisustva virusa. Kako biste ih izbjegli, možda biste trebali staviti rukav preko šake, dok se držite za šipku u javnom prijevozu. Kako ne biste širili viruse, trebali biste kašljati u lakat umjesto u ruke. Ali što se dogodi kada virusi nađu svoj put do šipki u javnom prijevozu, do vaše odjeće ili kvaka? Insider smatra da trebate znati koliko virusi mogu preživjeti na različitim površinama.
Životni vijek ovisi o virusu i površini
U tijeku je pandemija COVID-19 i znanstvenici istražuju kako se on i drugi koronavirusi ponašaju na različitim površinama. Nedavno provedena studija otkrila je da COVID-19 može preživjeti na plastici i nehrđajućem čeliku do 72 sata, na kartonu do 24 sata, a na bakrenim površinama do 4 sata. Istraživali su koliko dugo virus može preživjeti u dovoljno velikim količinama da bi se mogao prenijeti.
Još jedna studija, koja je objavljena u časopisu Hospital infections, analizirala je 22 studije koje su provedene na SARS i MERS koronavirusima. Istraživači su otkrili da virusi najčešće ostaju na metalu, plastici i staklenim površinama na sobnoj temperaturi, u trajanju od četiri sata do pet dana, kao i da mogu preživjeti i do devet dana, ovisno kojoj temperaturi i vlažnosti je površina izložena. Što se tiče tkanine, nije potpuno jasno koliko virusi mogu preživjeti. Općenito, opstaju kraće razdoblje za razliku od čvrstih površina kao što je nehrđajući čelik. Mnogo ovisi i o materijalu od kojeg je tkanina napravljena.
Istraživači su za potrebe studije testirali tkanine u industrijskim ustanovama, štalama, domovima i zoološkim vrtovima. Nisu ispitivali viruse, ali su primijetili vezu između toga koliko su gljive i bakterije kontaminirale tkanine ovisno o materijalu. Njihov zaključak bio je da glatka vlakna poput sintetike, polusintetike i svile mikrobi manje nastanjuju, za razliku od prirodnih vlakana poput vune, pamuka i konoplje.
Ovo je važno, jer smo u kontaktu s materijalima svakog dana. Odjeća koju nosite, ručnik kojim se brišete, posteljina na kojoj spavate. Zato su radnici u bolnici veoma pažljivi kada je u pitanju izolacija. U zdravstvu se trude ne kontaminirati stvari, a ne ih dekontaminirati, ističe infektolog Todd Nega.
Kao mjere opreza, stručnjaci savjetuju odjenuti se u čistu odjeću čim dođete s posla. Pogotovo ako ste bili u kontaktu s većom grupom ljudi tijekom dana.
Kako očistiti čvrste površine?
Za čišćenje čvrstih površina poput stolova, kvaka, sudopera i stakla, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje koristiti dezinfekcijske maramice na bazi alkohola ili tekućine za brisanje koje sadrže barem 70% alkohola, razblažen izbjeljivač ili druge dezinfekcijske proizvode, koje je odobrila Agencija za zaštitu životne sredine.
Prvo, zaštitite svoju kožu tako što ćete navući rukavice. Zatim se uvjerite da koristite dovoljno dezinfekcijskog sredstva, da biste sigurno pravilno očistili površinu. Ako koristite dezinfekcijske maramice, na jednoj maramici bi trebalo biti dovoljno sredstva za čišćenje da pravilno obrišete jednu površinu. Obrisana površina trebala bi ostati vidno mokra iduće četiri minute dok se suši na zraku. Ako površina nije mokra iduće četiri minute, znači da ste bili previše ambiciozni, pa ste jednom maramicom obrisali više površina nego što ste trebali.
Kako očistiti odjeću?
Najbolje što možete učiniti kako biste smanjili svoju izloženost virusima i drugim mikrobima je redovno prati odjeću i druge tkanine. Rublje treba prati na temperaturi višoj od 30 Celzijevih stupnjeva, jer se tada količina bakterija znatno smanjuje, ali imajte na umu da ih to ne eliminira potpuno. Kako biste još bolje očistili odjeću, dodajte izbjeljivač ili razblaženi izbjeljivač kada je u pitanju rublje u boji. Potrudite se da ne pretrpate perilicu rublja, jer je rublju potreban prostor da se okreće u sapunjavoj vodi.
Sušenje rublja u sušilici je također ključno prilikom eliminacije mikroba. Visoke temperature su najefikasnije, ali provjerite uputstva na etiketama odjeće, kako biste izbjegli oštećivanje određenih materijala. Ako nemate sušilicu, odjeću možete osušiti na suncu. Prema rezultatima jedne studije, UV zrake Sunca imaju dezinfekcijsku sposobnost, samim time eliminiraju određeni tip bakterija.
Ako je netko u vašem domu bolestan, obavezno dezinficirajte koš za rublje i perilicu rublja. Provjerite u uputstvima, vaša perilica možda ima ciklus samočišćenja, pa ga uključite i pustite je da se sama očisti. Nakon čišćenja, ne zaboravite oprati ruke.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati