ZNANSTVENICI tvrde da su dokazali ono što su brojni ljudi koji su imali sreću odrastati s bakama oduvijek znali - instinktivno im je usađena briga za unučad.

Nova studija, objavljena u časopisu Royal Society, prvo je istraživanje koje otkriva neuronski prikaz ove dragocjene međugeneracijske veze.

Koristeći se funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI), znanstvenici sa Sveučilišta Emory u američkoj državi Georgiji skenirali su mozgove 50 baka kojima su pokazane fotografije njihove unučadi, stare između tri i 12 godina.

Kao kontrolni mehanizam pokazane su im i fotografije nepoznate djece, njihove odrasle djece i nepoznate odrasle osobe. 

"Aktivirana su područja mozga koja su uključena u emocionalnu empatiju", rekao je za AFP James Rilling, antropolog i neuroznanstvenik koji je vodio studiju.

"Kada gledaju slike svoje unučadi, zaista osjećaju ono što unuče osjeća. Kad dijete izražava radost, one osjećaju tu radost. Kad su djeca uznemirena, one osjećaju tu uznemirenost."

Suprotno tome, kad su bake gledale fotografije svoje odrasle djece, došlo je do snažnije aktivacije područja u mozgu koja su povezana s kognitivnom empatijom, odnosno pokušaja da se razumije što neka osoba misli ili osjeća i zašto, ali bez toliko emocionalnog angažmana.

To bi, rekao je Rilling, moglo biti povezano sa "slatkim" izgledom djece, što je svojstveno mladim potomcima mnogih vrsta s namjerom da se potakne brižnost odraslih jedinki. 

Hipoteza o baki 

Suprotno drugim vrstama, ljudi su "kooperativni uzgajivači", što znači da se majkama pomaže u podizanju potomstva.  

Rilling, koji je prethodno proveo slična istraživanja na očevima, želio je usmjeriti pozornost na bake kako bi istražio teoriju koja je u antropologiji poznata kao "hipoteza o baki".

Radi se o hipotezi po kojoj žene ljudske vrste evolucijski žive dugo nakon što završe njihove reproduktivne godine kako bi pomogle svojim odraslim potomcima i unučadi, a dokazi koji to podržavaju pronađeni su u nekim lovačko-sakupljačkim društvima u Africi. 

Fenomen je uočen i kod drugih vrsta poput slonova, a primijećen je i kod orka, koje poput ljudi, ali suprotno od velike većine drugih sisavaca, također prolaze menopauzu.

"Ovo je stvarno prvi pogled na bakin mozak", izjavio je Rilling, objašnjavajući da se studije skeniranja mozga na starijim osobama obično fokusiraju na proučavanje bolesti poput Alzheimerove. 

Bake koje su sudjelovale u studiji s područja su Atlante u Georgiji, različitih su rasa i ekonomskih pozadina, a u sklopu istraživanja morale su ispuniti i upitnike. 

One bake koje su izrazile veću želju da budu uključene u brigu o unučadi imale su snažniju aktivnost u regijama mozga odgovornima za interes.

Ljepše je biti baka

Uspoređujući novu studiju s rezultatima svog ranijeg istraživanja o očevima, Rilling je otkrio da su bakama snažnije aktivirana područja u mozgu povezana s emocionalnom empatijom i motivacijom.

No naglasio je da je ovaj nalaz samo prosjek i nije nužno primjenjiv na svakog pojedinca. 

Rilling je također intervjuirao svaku od svojih ispitanica da bi stekao dojam o izazovima i dražima bivanja bakom. 

"Najveći izazov odnosio se na razlike u mišljenjima koje imaju s roditeljima u pogledu načina odgoja unuka i stalne borbe da se od toga suzdrže", objasnio je Rilling.

Mnoge bake su smatrale da sada mogu biti prisutnije, kad više nemaju vremenskog i financijskog pritiska s kojim su se borile pri odgoju vlastite djece.

"Mnoge od njih su izjavile da više uživaju u ulozi baka nego što su uspjele uživati u ulogama majki", rekao je.