JEDAN OD danas najnormalnijih pregleda koje trudnice moraju proći prilikom trudnoće jest i mjerenje razine šećera u krvi. Uz sve ostale rutinske preglede - s općom laboratorijskom obradom (KKS, bubrežne i jetrene probe, urin sediment, Kg, Rh, TSH), određivanje rH faktora, krvne grupe, raznih vaginalnih briseva, urinarnih pretraga ... rutinski se određuje i razina glukoze u krvi natašte (GUK test). Pretraga (vađenje krvi) se odvija jednostavno i ako trudnica ne osjeća nikakve nuspojave kakve osjećaju klasični šećerni bolesnici, velikih razloga za brigu nema. No, onda (često) šok!

Test za šećer (onaj precizniji, znan kao OGTT) radi se u nekoliko navrata (u roku od 120 minuta) -isključivo na tašte (trudnica smije piti samo vodu). Ukoliko prvi test razine glukoze u krvi iznosi natašte 5.1 mmol/L ili više, nakon 60 minuta 10 mmol/L ili više, odnosno nakon 120 minuta 8.5 mmol/L ili više, već se tada trudnici dijagnosticira gestacijski dijabetes. Trudnice se upućuju na dijetu, a u slučajevima kada razina šećera bude znatno veća, ili se i uz dijetu ne snižava na nominalnu vrijednost, trudnica se upućuje na bolničko liječenje, odnosno inzulinsku terapiju.

U posljednje vrijeme gestacijski je šećer postao nekako česta pojava. S nekadašnjih 2-4 posto, narastao je na gotovo 16-17 posto (podaci WHO-a) što znači da se danas gotovo svakoj petoj do šestoj trudnici dijagnosticira gestacijski dijabetes. Razlog tomu međutim nije neka posebna novodobska pošast već činjenica da su se optimalne razine šećera kod trudnica prema naputcima Svjetske zdravstvene organizacije nedavno snizile sa 5,5 na 5,1 mmol/L (kod mjerenja glikemije na tašte). Međutim, istovremeno se i povećala ona zadnja mjerena vrijednost i to sa 7,8 na "dopuštenih" 8,5 mmol/L pa ta priča o nekim novim granicama možda ipak ne drži vodu, no ostaje činjenica da se sve više trudnica susreće s ovom dijagnozom.

Doktori često nemaju vremena (svaki dan pregledaju barem 30 trudnica) odmah po dijagnozi svakoj ponaosob pojašnjavati što to točno znači, od kud sada taj dijabetes, što on može napraviti i kako se s njime nositi pa trudnice polako počinju paničariti, pretraživati sve moguće forume i članke na tu temu, a zapravo im najviše od svega u glavi zvoni pojam - stroga dijeta! (Zabranite trudnici da jede sve što poželi i sigurno ćete odmah uočiti ogromnu paniku u njenim očima).

Što je uopće gestacijski dijabetes?

Pa hajdmo onda razložiti što je to gestacijski dijabetes i što on sa sobom nosi... Inače, precizni testovi na šećere (dakle OGTT), a ne samo ona klasična vrijednost šećera koja se radi s normalnim krvnim pretragama, najčešće se rade između 24. i 28. tjedna trudnoće i to ako se dotad nije pokazala drugačija potreba (normalne razine na krvnim testovima i normalno dobivanje na kilaži). U samom početku se ne radi, jer, kako je pojasnio jedan zagrebački ginekolog, u prvom je tromjesečju razina šećera u krvi najčešće niža od normalnih (od tud i onaj stalan osjećaj gladi), no hormonalne promjene koje nastaju uslijed narednih mjeseci trudnoće znatno utječu na promjene u organizmu, pa otud i pojava povišene razine šećera. Stručnim rječnikom - metabolizam ugljikohidrata u trudnoći uvelike je promijenjen, prije svega uslijed stvaranja i izlučivanja velikih količina već postojećih (estradiol, estriol) kao i novonastalih hormona (hCG, hPL) posteljice kojih izvan trudnoće nema u ženinom organizmu. Njihovo je zajedničko svojstvo djelovanje suprotno inzulinu (hormon gušterače koji regulira razinu šećera u krvi. Da bi održanje normalne razine šećera u krvi uopće funkcioniralo, gušterača mora tijekom trudnoće stvarati inzulin u većim količinama te ako je ta količina inzulina nedostatna, povećava se razina šećera u krvi i tada govorimo o gestacijskom dijabetesu. Da bi se takvo stanje poboljšalo, trudnice se upućuju na dijetu (poznata kao dijeta od 1.800 kalorija dnevno) te jednom mjesečno na 24-satno mjerenje šećera (poznato kao "profil šećera" - svaka četiri sata pikanjem u prst vadi se nekoliko kapljica krvi i iz nje laboratorijski "mjeri" šećer. )

Ukoliko se razina šećera drastično ne povećava trudnici se nalaže nastavak dijete do kraja trudnoće, sustavno mjerenje spomenutih profila, a tek ukoliko dođe do većih promjena, trudnica se upućuje na već spomenuto bolničko liječenje.

Dijeta od 1.800 kalorija

Ukoliko se šećeri drže pod normalom dijeta od 1.800 kalorija uopće ne mora biti niti stroga, niti to znači da se trudnica mora izgladnjivati i sebi uskraćivati pokoji slasniji zalogaj. Sama dijeta koju će u ovom slučaju svaka trudnica dobiti "na papiru" nalaže generalno izbacivanje rafiniranih šećera i masnije hrane - te se kao primjer dijete navodi jedna šnita kruha po obroku, mlijeko i mliječni namazi sa 0,9 posto mliječne masti, kuhano bijelo meso ili spravljeno na nekoliko kapi (zdravijeg) ulja, povrće na lešo te smanjeni unos voća (gotovo svaka voćka sadrži dosta šećera). Međutim, kako ističe naš sugovornik, dijeta zaista ne mora biti patnička. Najvažnije je doista iz prehrane izbaciti visoko rafinirane proizvode - svi slasni pekarski proizvodi - pogotovo oni masniji i spravljeni od lisnatog tijesta, bijeli kruh te posebno industrijski slatkiši. Zamijenite li ove proizvode crnim, integralnim kruhom, integralnim tijestom, slatkiše domaćim kolačima (šećer se može zamijeniti i zdravijim sladilima poput stevije) tada si svaka trudnica može priuštiti i malo gušta. Naravno - sve u granicama normale, a ne prejedanja. Isto je i s namirnicama životinjskog porijekla pa tako nije velika greška posjeti malo slanine (svakako zdravija od industrijske salame), popiti šalicu punomasnog mlijeka (umjesto dvije šalice onog razvodnjenog) jer, kako navode stručnjaci, svi ti light proizvodi možda imaju manje masti, ali su usput ostali bez važne količine kalcija, vitamina D...

Slično je i s voćem, jer iako ono sadrži šećere, svakako je bolje, umjesto bombona i čokolade, pojesti jednu do dvije jabuke dnevno.

No, oprez!

Dakle - stroga dijeta možda ne mora biti mučenje, no jedno neka bude jasno - trudnice kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes tu dijagnozu definitivno ne smiju ignorirati! Dijagnoza nije bez razloga jer povišen šećer u trudnoći može imati vrlo kobne posljedice. Ako se ne drži pod kontrolom, pojašnjava naš sugovornik, šećeri mogu uzrokovati hipertoničan rast ploda uz njegovu smanjenu zrelost, zaostajanje u rastu ploda, srčane greške, hipertenziju (visok krvni tlak) te čak i iznenadnu smrt ploda!

Što se pak same trudnice tiče, nuspojave mogu biti od onih blažih (lagani umor, vrtoglavice i opće loše stanje) do izazivanja kome, što je vrlo rijetko ali ipak moguće ukoliko se razina šećera doista ne drži pod kontrolom. Naravno, u slučaju visokih šećera trudnica može završiti na inzulinu, a važno je znati da sam gestacijski dijabetes koji se veže isključivo za trudnoću, može prerasti u klasičan oblik dijabetesa - tipa 2 pa bi pravilnom prehranom i stilom života trebale pozitivno utjecati na svoje zdravlje, s obzirom da genetsku sklonost ka dijabetesu nažalost nije moguće mijenjati.