Što je matrescencija i zašto se mnoge žene nakon rođenja djeteta osjećaju drugačije
GUBITAK identiteta, dezorijentacija i tuga koju osjećaju mnoge nove majke nisu znak da nešto nije u redu s njima, nego simptomi duboke promjene. Taj proces, poznat kao matrescencija, prirodna je razvojna faza koja je biološki, psihološki i društveno transformativna, a neuroznanost potvrđuje da trajno restrukturira mozak. Kroz ovu promjenu, usporedivu s adolescencijom, najbolje se prolazi uz stručnu podršku i terapijske pristupe koji majkama pomažu integrirati novi identitet, piše Reach Link.
Što je matrescencija?
Većina ljudi nikad nije čula za pojam matrescencija, iako opisuje iskustvo kroz koje prolaze mnoge majke. Riječ je o procesu postajanja majkom - velikoj biološkoj, psihološkoj i društvenoj promjeni koja se često uspoređuje s adolescencijom.
Termin je 1973. godine uvela antropologinja Dana Raphael kako bi opisala transformaciju žene u majku, koja je dotad bila u sjeni rođenja djeteta. Kasnije ga je dodatno razvila reproduktivna psihologinja dr. Aurelie Athan, koja je matrescenciju definirala kao zasebnu razvojnu fazu.
Važno je naglasiti da matrescencija nije dijagnoza ni poremećaj, već prirodan proces prilagodbe na novu životnu ulogu. Imenovanje tog iskustva pomaže majkama bolje razumjeti promjene kroz koje prolaze i smanjuje osjećaj da su same u svojim izazovima.
Usporedba s adolescencijom
Postajanje majkom jednako je transformativno kao i adolescencija, a tu tvrdnju podupiru istraživanja iz neuroznanosti, endokrinologije i razvojne psihologije. Obje faze donose velike promjene u mozgu, hormonima, identitetu i društvenim odnosima.
Tijekom matrescencije mozak prolazi kroz proces prilagodbe, a hormonalne promjene mogu utjecati na raspoloženje i emocionalne reakcije. Nove majke, poput adolescenata, prolaze kroz razdoblje redefiniranja identiteta i prilagodbe novoj životnoj ulozi.
Iako adolescencija ima jasnije vremensko trajanje, matrescencija nema strogo određen kraj. Istraživanja pokazuju da se ključne promjene nakon poroda mogu stabilizirati kroz nekoliko godina, zbog čega su osjećaji nesigurnosti i prilagodbe prirodan dio tog procesa. Matrescencija nije samo životni događaj, već važna razvojna faza koja zahtijeva razumijevanje i podršku.
Što kaže znanost o mozgu
Desetljećima su žene govorile da se nakon poroda osjećaju drugačije i mentalno "zamagljeno", no znanost je tek posljednjih godina počela detaljnije istraživati te promjene. Istraživanje neuroznanstvenice Elseline Hoekzeme iz 2017. godine pokazalo je da mozak novih majki prolazi kroz mjerljive strukturne promjene.
Smanjenje volumena sive tvari u određenim regijama ne znači gubitak sposobnosti, već prilagodbu mozga novoj ulozi. Promjene se najviše odnose na područja povezana s razumijevanjem emocija i potreba drugih, što pomaže majkama u povezivanju s djetetom.
Ove promjene mogu trajati nekoliko godina nakon poroda i potvrđuju da je majčinstvo složen razvojni proces. Osjećaj „majčinskog mozga” nije znak slabije funkcije, već posljedica prilagodbe na nove zahtjeve i prioritete.
Fizičke i neurološke promjene
Tijelo nakon poroda nije samo tijelo koje je rodilo. Hormoni koji su bili povišeni tijekom trudnoće naglo padaju, što utječe na raspoloženje, energiju i kogniciju. Deprivacija sna narušava procese važne za pamćenje i regulaciju emocija.
Živčani sustav prelazi u stanje pojačane budnosti kako bi majka bila usklađena sa svakim zvukom i pokretom bebe. To je biološki korisno, ali znači da je osnovna razina uzbuđenosti sustava potpuno drugačija nego prije.
Psihološki i emocionalni pomaci
Emocije koje nove majke doživljavaju rijetko su samo radost ili samo iscrpljenost. Ambivalentnost je jedan od najčešćih aspekata matrescencije. Možete duboko željeti dijete i istovremeno tugovati za životom koji ste imali prije, a ti osjećaji se ne isključuju.
Česta je i fragmentacija identiteta - osjećaj da osoba koja ste bili više nije tu, a nova još nije formirana. Na to se naslanja i pritisak mita o "dobroj majci", kulturnog standarda koji nijedna stvarna osoba ne može ispuniti.
Restrukturiranje odnosa
Matrescencija reorganizira gotovo svaki odnos. Partnerski odnosi suočavaju se s pritiskom jer se uloge mijenjaju, a teret brige postaje izvor napetosti. Prijateljstva s ljudima koji nemaju djecu mogu se udaljiti zbog sve većeg jaza u svakodnevici.
Mnoge majke opisuju i specifičan paradoks: osjećaj duboke usamljenosti iako fizički gotovo nikada nisu same. Stalna blizina djeteta nije isto što i ljudska povezanost.
Koliko traje?
Jedno od najčešćih pitanja novih majki jest "Kada ću se ponovno osjećati kao ja?". Iskren odgovor je da nema fiksnog kraja. Matrescencija je prijelaz koji se postupno integrira u vašu osobnost. Neuroznanost nudi smjernice i pokazuje da se ključne promjene u mozgu stabiliziraju negdje između druge i šeste godine nakon poroda.
Najizraženija kriza identiteta obično doseže vrhunac u prve dvije godine. Nakon toga, većina majki opisuje postupno smirivanje i rastući osjećaj cjelovitosti u onome što su postale. Svako sljedeće dijete može ponovno aktivirati proces. Možda je najkorisnije promijeniti pitanje.
Kako proći kroz matrescenciju
Prolazak kroz matrescenciju ne znači da se trebate "popraviti" već razumjeti promjene kroz koje prolazite i pronaći načine kako si olakšati prilagodbu. Podrška medicinski obrazovane osobe, poput perinatalnog terapeuta, može pomoći u prihvaćanju novih emocija i promjeni slike o sebi.
Važno je imati okruženje koje razumije ovaj prijelaz te s partnerom ponovno uskladiti uloge i očekivanja. Umjesto povratka na život prije majčinstva, cilj je postupno izgraditi novi identitet koji uključuje i novu ulogu majke.
Podrška kroz prijelaz u majčinstvo
Ako se pitate prolazite li kroz matrescenciju, obratite pažnju na promjene u različitim područjima života. To mogu biti hormonalne promjene, umor, poteškoće s koncentracijom, promjena osjećaja identiteta, drugačiji odnosi s ljudima oko vas ili osjećaj udaljenosti od prijašnjeg života.
Prepoznavanje tih promjena može pomoći u razumijevanju vlastitog iskustva i lakšem prihvaćanju izazova koji dolaze s velikim životnim prijelazom.