RODITELJI tinejdžera često brinu o vremenu koje njihova djeca provode pred mobitelima, računalima i drugim ekranima. No istraživanja sugeriraju da bi u raspravama o školskom uspjehu trebalo obratiti posebnu pozornost na još jednu svakodnevnu naviku - san.

Istraživanje objavljeno 2026. godine, provedeno na 233 srednjoškolaca i studenata prve godine u Tajlandu, pokazalo je da sama količina sna ne govori cijelu priču. Gotovo polovica sudionika spavala je između sedam i osam sati, no mnogi su se unatoč tome budili umorni ili osjećali pospanost tijekom dana.

Nije važno samo koliko dugo dijete spava

Istraživači su otkrili da su pokazatelji kvalitete sna bili snažnije povezani s koncentracijom na nastavi, razumijevanjem gradiva i akademskim funkcioniranjem nego samo trajanje sna. Drugim riječima, osam sati provedenih u krevetu ne mora nužno značiti da se tinejdžer kvalitetno naspavao.

Posebno se izdvojilo korištenje mobitela prije odlaska na spavanje. Ono je bilo povezano s lošijom subjektivnom kvalitetom sna i manjom budnošću nakon buđenja. Autori zato upozoravaju da bi vrijeme korištenja uređaja moglo biti jednako važno kao i ukupno vrijeme provedeno pred ekranom.

To znači da problem možda nije u tome što je tinejdžer tijekom dana proveo određeni broj sati na mobitelu, nego u tome kada ga koristi i ometa li mu korištenje kvalitetan san.

Veliko istraživanje pokazalo sličnu povezanost

Na važnost sna za školski uspjeh ukazuje i veliko istraživanje objavljeno 2025. godine koje je obuhvatilo više od 54.000 učenika osmih razreda u Šangaju.

Rezultati su pokazali da je približno osam sati sna bilo najsnažnije povezano s boljim rezultatima na standardiziranim testovima, posebno iz matematike i prirodnih znanosti. Istodobno su dulje vrijeme provedeno pišući domaću zadaću i korištenje elektroničkih uređaja bili povezani s kraćim spavanjem.

Autori pritom ne tvrde da će dijete automatski imati bolje ocjene ako spava točno osam sati. Riječ je o povezanosti, a na školski uspjeh utječu brojni čimbenici, od obiteljskog okruženja i načina učenja do zdravlja i socioekonomskih okolnosti.

Ekrani ipak nisu nevažni

Rezultate zato ne treba tumačiti kao dokaz da roditelji mogu potpuno zanemariti vrijeme koje djeca provode pred ekranima.

Druga istraživanja pokazuju da vrlo dugo korištenje interneta može biti povezano s problemima sa spavanjem. Analiza podataka gotovo 249.000 adolescenata pokazala je snažnu povezanost između više od pet sati korištenja interneta dnevno i problema poput nesanice, kraćeg sna, kasnijeg odlaska na spavanje i lošije kvalitete sna. Posebno su društvene mreže i online igre bile povezane s kasnijim odlaskom u krevet.

Ekrani i san, dakle, nisu dvije potpuno odvojene teme. Upravo večernje korištenje mobitela može biti jedan od načina na koji digitalne navike utječu na svakodnevno funkcioniranje tinejdžera.

Važnija pitanja od "Koliko si bio na mobitelu?"

Umjesto da se razgovor kod kuće svodi isključivo na broj sati pred ekranom, korisnije bi moglo biti pogledati širu sliku. Odlazi li dijete dovoljno rano u krevet? Koristi li mobitel neposredno prije spavanja? Budi li se odmorno? Je li pospano tijekom nastave i teško se koncentrira?

Novo istraživanje upravo na to skreće pozornost: dovoljno vremena u krevetu nije isto što i kvalitetan san.

Za roditelje tinejdžera zato bi jedna od korisnijih promjena mogla biti jednostavna večernja rutina - manje mobitela neposredno prije spavanja i dovoljno vremena za kvalitetan odmor. Neće riješiti svaki problem sa školom, ali san je jedan od temelja na kojima počivaju koncentracija, učenje i svakodnevno funkcioniranje.