NAKON godina u kojima su pozitivna slika o tijelu i raznolikost tjelesne građe dobivali na važnosti, čini se da se popularna kultura vratila zabrinjavajućem idealu ekstremne mršavosti. Medijski napisi o naglom gubitku kilograma slavnih osoba, viralne fotografije i stalni razgovori o lijekovima poput Ozempica preplavljuju društvene mreže i medije. Za djecu i tinejdžere koji odrastaju okruženi takvim sadržajem gotovo je nemoguće izbjeći poruku da je mršavije ujedno i bolje, što može dovesti do ozbiljnih posljedica, piše Today's Parent.

"Znamo da ponovljeno izlaganje idealu mršavosti može potaknuti nezadovoljstvo tijelom, a to je glavni faktor rizika za poremećaje prehrane", kaže dr. Debra Katzman, liječnica iz Programa za poremećaje prehrane u bolnici SickKids u Torontu. "Djeca se uspoređuju sa slikama koje su često nerealne, jako uređene i prikazane na načine koji restriktivnu prehranu i gubitak težine normaliziraju kao zdrave ili vrle."

Porast poremećaja prehrane

Ovaj kulturni pritisak događa se u vrijeme kada su poremećaji prehrane među mladima već u porastu. Prema nedavnom istraživanju Kanadskog pedijatrijskog društva (CPS), trećina kanadskih djevojčica u dobi od 10 do 14 godina bila je na dijeti, a do osmog razreda više od polovice mladih pokušalo je smršavjeti. Istovremeno, istraživanje bolnice SickKids pokazalo je porast prijema zbog poremećaja prehrane za gotovo 60 posto tijekom pandemije bolesti COVID-19, a brojke se još nisu u potpunosti vratile na pretpandemijske razine.

Dr. Katzman navodi kako je pandemija stvorila okolnosti koje su pogodovale razvoju problema: socijalnu izolaciju, povećano vrijeme pred ekranima, poremećene rutine i ograničen pristup zdravstvenoj skrbi. "Djeca su bila online za školu, družila su se online i cijeli dan su se gledala na ekranima", objašnjava ona.

Kada se tome doda današnji trend mršavosti koji promoviraju slavne osobe, ranjiva djeca mogu biti potaknuta na štetna ponašanja, posebno ona koja se već suočavaju s tjeskobom, perfekcionizmom ili nezadovoljstvom vlastitim tijelom. "Ove poruke mogu potaknuti rano ponašanje vezano uz dijete, što je također faktor rizika za poremećaje prehrane", dodaje dr. Katzman.

Što roditelji mogu učiniti?

Dr. Katzman ističe da je razgovor najmoćniji alat koji roditelji imaju te savjetuje otvoren, znatiželjan i neosuđujući pristup. "Započnite isticanjem da tijela dolaze u različitim oblicima i veličinama te da zdravlje nije određeno samo izgledom", kaže ona.

"Usredotočite se na ono što tijela mogu učiniti, a ne na to kako izgledaju. Umjesto da kažete nešto poput: 'Tvoje vitko tijelo ti pomaže da brzo trčiš', recite: 'Volim gledati koliko si snažan/snažna kad trčiš' ili 'Činiš se stvarno pun/puna energije u posljednje vrijeme'", savjetuje.

Ona također predlaže korištenje svakodnevnih situacija, poput naslovnica časopisa u trgovini ili objava na TikToku o gubitku kilograma slavnih, kao povod za razgovor. Ako dijete komentira kako je neka glumica ili pjevačica "sada tako mršava", dr. Katzman potiče roditelje da ne ignoriraju komentar, već da ga istraže. "Možete reći: 'Primjećujem da razmišljaš o tome. Kako se osjećaš zbog toga?' To otvara vrata umjesto da ih zatvara."

Kada djeca izravno pitaju o lijekovima za mršavljenje ili izraze želju za promjenom vlastitog tijela, cilj je razgovor temeljiti na sigurnosti i činjenicama, a ne na predavanju. "Možete priznati što primjećuju i objasniti da neki ljudi koriste lijekove ili ekstremne dijete, ali to može biti nesigurno, posebno za tijela koja rastu", kaže dr. Katzman. "Zdrave navike i uravnotežena prehrana najsigurniji su načini brige o sebi."

Ta se poruka poklapa s ažuriranim smjernicama CPS-a, koje potiču zdravstvene djelatnike na usvajanje pristupa "zdravlje u svakoj veličini". Taj pristup daje prednost uravnoteženoj prehrani, ugodnom kretanju i održivim navikama umjesto restriktivnih dijeta usmjerenih na težinu. Dr. Alene Toulany, suautorica novih smjernica i liječnica u bolnici SickKids, objašnjava kako je važno prenijeti poruku da nečija "najbolja" težina nije nužno i "idealna". "Težina osobe je ona težina koju može postići prakticiranjem sigurnih, održivih, zdravih ponašanja i uživanjem u životu", navodi dr. Toulany.

Na što obratiti pozornost

Roditelji bi trebali obratiti pozornost na znakove upozorenja kao što su preskakanje obroka, izbjegavanje zajedničkih jela, opsesivno brojanje kalorija, prekomjerno vježbanje, razdražljivost, društveno povlačenje ili pojačana tjeskoba zbog težine i izgleda.

Ako se pojavi zabrinutost, dr. Katzman naglašava važnost rane intervencije. "Započnite brižnim razgovorom bez osuđivanja i potražite stručnu pomoć - od svog obiteljskog liječnika, pedijatra ili specijalista", savjetuje. "Što ranije interveniramo, to je bolji ishod."