U SVIJETU u kojemu se čini da nitko nije imun na utjecaj umjetne inteligencije i promjenjivo tržište rada, najbogatiji Amerikanci počinju dijeliti istu brigu kao i obitelji srednjeg i nižeg sloja: hoće li njihova djeca moći izgraditi karijeru i biti financijski samostalna?

"Milijarderi imaju sredstva kojima mogu poduprijeti svoju djecu, ali se ponekad i sami pitaju što je još potrebno da bi ta djeca uspjela u životu", rekao je za Fortune Tom Thiegs, direktor u Ascent Private Capital Managementu pri U.S. Banku, zadužen za pitanja vodstva i nasljeđa.

Financijski menadžer Patrick Dwyer kaže da bogati roditelji sve češće priznaju da današnja djeca odrastaju u sasvim drukčijem okruženju. "Shvaćaju da pravila igre više nisu ista kao kad su oni ulazili u svijet rada", izjavio je za CNBC. "Obitelji moraju ponovno promisliti što znači pružati podršku djeci. Ne govorimo o ugađanju ili razmaženosti, nego o pitanjima poput: što ako se vaše dijete s 33 godine mora prekvalificirati?"

Dwyer je izvršni direktor tvrtke Aligned by NewEdge Wealth, koja radi s klijentima čija se imovina kreće od oko 100 milijuna do više od milijardu dolara.

Roditelji žele da im djeca uspiju i vode ispunjen život

Dwyer kaže da su njegovi klijenti zabrinuti jer se njihova djeca, većinom u dobi od 22 do 35 godina, sve teže zapošljavaju i zadržavaju poslove koji su se nekad smatrali stabilnim i prestižnim, poput onih u tehnologiji, pravu i zdravstvu. To bi moglo značiti da će bogati morati planirati budućnost u kojoj će djeci ranije prepustiti veći dio bogatstva.

"Shvaćaju da bi njihova djeca mogla imati manje kontrole nad svojim životom nego što su je oni imali, ako im ne prenesu značajniji dio imovine ili ako je sama ne budu u stanju steći", rekao je za CNBC.

Iako strah milijardera može zvučati pretjerano, financijski savjetnici potvrđuju da je riječ o stvarnoj i sve češćoj brizi.

"To je vrlo konkretan problem o kojem trenutačno slušam od iznimno bogatih obitelji", potvrdio je Thiegs. "Možda zvuči nelogično: 'Zašto bi se milijarder brinuo hoće li mu dijete pronaći posao?' Ali roditelji, bez obzira na bogatstvo, žele da im djeca uspiju i vode ispunjen život."

Tjeskoba na tržištu rada

Napetost na tržištu rada izravno utječe na način na koji najbogatiji planiraju financijsku budućnost svoje djece. No ključno je naglasiti da ih ne brine financijska sigurnost - već strah da njihova djeca neće imati jednake karijerne mogućnosti, slobodu izbora i osjećaj ispunjenja kao prethodne generacije.

"U pravilu ih ne brine hoće li djeca imati novca, nego kako će trenutačna situacija na tržištu rada utjecati na njihov osjećaj svrhe, identitet i samopouzdanje", rekao je Thiegs. "Zabrinuti su i da bi veliko bogatstvo moglo umanjiti motivaciju i radne navike njihove djece."

To, međutim, ne znači da Thiegs potiče klijente da djecu neograničeno financiraju. Najvažnije je dobro i dugoročno planiranje - od nasljedstva do ulaganja.

"Kada su roditelji zabrinuti za sigurnost posla svoje djece, preporučujemo stvaranje sustava koji djeci pruža prilike za razvoj, a ne samo financijsku sigurnosnu mrežu", pojasnio je. Ističe kako je važnije graditi okruženje koje jača samopoštovanje djeteta nego samo njegov bankovni račun.

Slično razmišlja i Trent Von Ahsen, financijski planer iz Cedar Point Capital Partnersa. Kaže da njegove izrazito bogate klijentske obitelji više brine opasnost da će djeci pomoći previše nego premalo.

"Čini se da je ova skupina roditelja više zabrinuta da bi prevelika pomoć djeci mogla postati prepreka, nego što ih brine da im neće pomoći dovoljno", rekao je Von Ahsen za Fortune.

Novi putevi generacije Z

Odlazak od tradicionalnih, dobro plaćenih uredskih poslova već je vidljiv u odlukama koje donosi generacija Z. Suočeni s valovima otkaza u korporativnom sektoru i strahom od utjecaja umjetne inteligencije, mnogi mladi okreću se poslovima koji im nude veću fleksibilnost ili brži izvor prihoda - od karijera influencera do dobro plaćenih fizičkih poslova u proizvodnji, elektrotehnici i raznim obrtima.

Visokoobrazovani pripadnici generacije Z nerijetko se natječu čak i za poslove dadilja ili tutora u elitnim kućanstvima, gdje plaće dosežu šesteroznamenkaste iznose. Za mnoge je to način da postignu financijsku slobodu izvan tradicionalne korporativne staze.

Globalno istraživanje Deloittea iz 2025. pokazalo je da samo 6 posto pripadnika generacije Z vidi korporativnu rukovodeću poziciju kao svoj primarni cilj. Većina prednost daje ravnoteži između posla i privatnog života, osobnom razvoju i osjećaju ispunjenja.

Sve to znači da današnji milijarderi i drugi imućni pojedinci moraju drukčije planirati nasljedstvo i upravljanje bogatstvom nego u prošlosti.

"Vidimo naglasak na fleksibilnom financiranju obrazovanja, mentorstvu i postupnom prijenosu bogatstva", kaže Von Ahsen. To je, dodaje, pristup koji "potiče prilike, ali ne guši inicijativu".