PITANJE kada djetetu kupiti prvi mobitel postalo je jedna od najvećih roditeljskih dilema modernog doba, a tema sve više zaokuplja i političke rasprave diljem svijeta. S jedne strane, telefoni su ključan dio života tinejdžera za povezivanje s prijateljima. S druge strane, prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranima povezuje se s problemima mentalnog zdravlja, a društvene mreže otvaraju vrata online zlostavljanju i iskorištavanju.

Najnovija istraživanja dodatno potpiruju zabrinutost roditelja. Studija objavljena prošlog ljeta pokazala je da bi korištenje pametnih telefona prije 13. godine moglo ozbiljno naštetiti mentalnom zdravlju djece, javlja CNN.

Janica Kostelić: Djeci ne treba davati mobitel

S ovim se stavom slaže i najuspješnija hrvatska sportašica Janica Kostelić, koja je prošle godine postala ambasadorica projekta Sat za nas, usmjerenog na važnost provođenja kvalitetnog vremena s djecom bez ometanja tehnologije. Janica je tom prigodom otvoreno govorila o odgoju svoje djece.

"Oni su još mali, šest i dvije godine. Dok su tako mali, mi kao roditelji ne možemo i ne smijemo popustiti nečemu jer netko drugi ima. Izazov je dječak od šest godina koji me stalno pita: 'Mama, kad ću ja dobiti mobitel? Svi drugi u razredu imaju', što je apsolutno nepotrebno. Informacije koje oni dobivaju na mobitelu nisu relevantne za apsolutno ništa u njihovom životu", smatra Janica.

"Djeci ne bismo trebali davati mobitel. Ne vidim što mobitel može donijeti, a normalan život, svakodnevica, druženje, razgovori, padanje, smijanje, samoća... Kad ti je dosadno, svakakve ideje padaju na pamet. Treba pustiti djeci da im bude dosadno", poručila je šesterostruka osvajačica olimpijske medalje.

Znanost potvrđuje opasnosti ranog korištenja

Studija objavljena u časopisu Journal of the Human Development and Capabilities povezala je korištenje pametnih telefona kod djece mlađe od 13 godina sa suicidalnim mislima, lošijom emocionalnom regulacijom, nižim samopoštovanjem i osjećajem odvojenosti od stvarnosti, posebno kod djevojčica.

Podaci, prikupljeni anketom na gotovo dva milijuna ljudi u 163 zemlje, pokazali su da je za svaku godinu prije 13. rođendana u kojoj je dijete dobilo pametni telefon, njegovo mentalno zdravlje vjerojatno bilo lošije. To se objašnjava većim pristupom društvenim mrežama, poremećajima spavanja, izloženošću cyberbullyingu i narušenim obiteljskim odnosima.

Rezultati su bili toliko alarmantni da su istraživači pozvali na globalna ograničenja. "Ovo zahtijeva hitnu akciju za ograničavanje pristupa pametnim telefonima djeci mlađoj od 13 godina", izjavila je voditeljica studije Tara Thiagarajan.

Unatoč rizicima, većina roditelja djeci kupuje mobitele upravo iz sigurnosnih razloga. Omogućuju im da ostanu u kontaktu kada su djeca u školi ili kod prijatelja, a aplikacije za dijeljenje lokacije mogu biti korisne za praćenje. U hitnim slučajevima, dijete je uvijek dostupno.

S druge strane, društvene mreže otvaraju vrata internetskom zlostavljanju, pa čak i seksualnom izrabljivanju. 

Rastući pokreti za odgodu davanja mobitela

Diljem svijeta jačaju inicijative koje potiču roditelje da odgode davanje pametnih telefona djeci. Pokret Smartphone Free Childhood (Djetinjstvo bez pametnog telefona) tvrdi da tehnološki divovi svojim zaraznim algoritmima otimaju pažnju mladih, a tisuće zabrinutih roditelja već je potpisalo njihov 'roditeljski pakt'.

Slično tome, američka grupa Wait Until 8th (Čekaj do osmog razreda) nudi roditeljima da potpišu zajedničko obećanje da djeci neće dati pametne telefone do kraja osnovne škole. I socijalni psiholog Jonathan Haidt u svom bestseleru Tjeskobna generacija predlaže odgodu korištenja društvenih mreža sve do 16. godine.

U Velikoj Britaniji, televizijska serija Swiped provela je eksperiment u kojem su se učenici jedne škole odrekli svojih telefona na 21 dan. Rezultati su bili zapanjujući: učenici su postali produktivniji i društveniji, bolje su se koncentrirali na nastavi i kvalitetnije spavali.

Što roditelji mogu učiniti?

Stručnjaci upozoravaju da roditelji ne mogu sami riješiti ovaj problem bez širih društvenih rješenja i strožih pravila u školama. No, postoje koraci koje mogu poduzeti. Jedna od alternativa su tzv. dječji telefoni, koji su pojednostavljeni, nemaju aplikacije i internet, ali omogućuju pozive i slanje poruka.

Ako dijete već ima pametni telefon, roditeljske kontrole mogu ograničiti vrijeme korištenja, blokirati pristup određenim aplikacijama i web stranicama te ugasiti uređaj u određeno vrijeme. Važno je o tome otvoreno razgovarati s djecom kako bi se očuvalo povjerenje.

Što ako ste djetetu već dali pametni telefon i sada ste zabrinuti? Stručnjaci savjetuju: "Nemojte paničariti". Ako primijetite simptome poput tjeskobe ili niskog samopoštovanja, potražite stručnu pomoć. Ako ne, svejedno razgovarajte s djetetom i dajte mu do znanja da ste tu za njega.

Nikada nije kasno za promjenu. "Nemojte se bojati promijeniti smjer ako smatrate da dosadašnji pristup ne funkcionira za vaše dijete ili obitelj", poručuju psiholozi. Promjene poput postavljanja roditeljske kontrole, prelaska na jednostavniji telefon ili brisanja aplikacija mogu izazvati otpor, no ne dopustite da vas to zaustavi ako vjerujete da je to za dobrobit djeteta.

Stručnjaci predlažu da roditelji budu iskreni: "Kada smo ti dali pametni telefon, nismo znali neke stvari o tome kako bi mogao utjecati na tebe. Znanstvenici sada otkrivaju puno više i moramo napraviti neke promjene kako bismo osigurali da radimo ono što je najzdravije za tebe."

Rasprava o djeci i pametnim telefonima sigurno će se nastaviti. Dok se čekaju eventualna zakonska rješenja, na roditeljima je da se educiraju i da educiraju svoju djecu o prednostima i manama posjedovanja pametnog telefona, učeći ih digitalnoj pismenosti. Najvažnije od svega je osigurati da se i glas mladih čuje u ovoj često podijeljenoj temi.