PROVEDENO je istraživanje na preko 500 tinejdžera na Islandu po pitanju negativnog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje i objavljeno je na JCPP Advances, piše Medical Express.

Znanstvenici su proučavali razlike u utjecaju na djevojčice i dječake i došli su do zaključka da se djevojčice teže nose s posljedicama uslijed promjena u načinu života. Svaka osoba na ovaj ili onaj način proživljava te promjene, a stupanj utjecaja ovisi o brojnim faktorima. Naime, utjecaj na djecu nesumnjivo je značajan jer im se život pretežno sastoji od škole, izvanškolskih aktivnosti i druženja s prijateljima, a s obzirom na to da se škola odvijala virtualno, a izvanškolske aktivnosti su ukinute, dok su okupljanja i druženja ograničena, rezultati navedenih promjena će još godinama izlaziti na vidjelo.

Istraživanje je između ostalog objelodanilo jednu zabrinjavajuću činjenicu koja pokazuje da su se kod neke djece počeli pojavljivati simptomi depresije. Ovo se konkretno u većoj mjeri odrazilo na djevojčice, a razlozi su brojni. Prvenstveno, djevojčice su se više oslanjale na društvene mreže i udaljile su se od ostalih članova obitelji, postajale su zatvorenije i komunicirale su manje, dok su dječaci više vremena provodili igrajući grupne online igre, tako dobivajući mentalni odušak.

Kod oba spola primijećen je porast zabrinutosti pojedinim problemima, ali kod djevojčica brige su bile izraženije i vezane za zdravlje bližnjih, promjene u svakodnevici i nemogućnost druženja s prijateljima.

Ovakva istraživanja donose vrijedne informacije prvenstveno roditeljima, ali i učiteljima, dječjim psiholozima i ostalim stručnjacima koji se bave djecom. Pomaže im razumjeti promjene koje se događaju djeci, načine na koje ih oni percipiraju i daju im mogućnost pravovremene intervencije i razvoja sustava podrške.