DESETLJEĆIMA se autizam smatrao poremećajem koji pretežno pogađa dječake, no stručnjaci sada tvrde da bi mogao biti jednako učestao i kod djevojčica. Veliko istraživanje provedeno na više od 2,5 milijuna djece, koje se pratilo desetljećima, pokazalo je da, iako dječaci češće dobivaju dijagnozu u djetinjstvu, djevojčice ih sustižu tijekom adolescencije, a stope se izjednačuju do 20. godine života.

Stručnjaci su rezultate ocijenili kao "pravovremene" i "važne", ističući kako potvrđuju ono što se u znanstvenim krugovima dugo pretpostavljalo - da autizam kod žena često ostaje neprepoznat. "Ovi nalazi dodatno naglašavaju potrebu za istraživanjem razloga zbog kojih djevojčice i žene dobivaju dijagnozu kasnije od dječaka i muškaraca", naveli su autori u radu objavljenom u časopisu The BMJ.

Djevojčice u adolescenciji dostižu dječake

Studiju je proveo Karolinska institut iz Švedske, a obuhvatila je 2,7 milijuna osoba rođenih između 1985. i 2022. godine, koje su praćene u razdoblju od otprilike 35 godina. Autori naglašavaju kako autizam nije nužno češći kod dječaka, nego se kod njih jednostavno ranije dijagnosticira. U promatranom razdoblju evidentirano je 78.522 slučajeva, a prosječna dob dijagnoze bila je oko 14 godina.

Stope dijagnoza postupno su rasle s dobi tijekom djetinjstva. Kod dječaka su bile najviše između 10. i 14. godine, a kod djevojčica između 15. i 19. godine. Do 20. godine razlike među spolovima gotovo su nestale.

Zašto djevojčice dobivaju dijagnozu kasnije?

Autizam je neurorazvojno stanje s kojim se osobe rađaju. Budući da se nalazi na spektru, nekima se dijagnosticira u ranom djetinjstvu, dok kod drugih ostaje nezamijećen sve do odrasle dobi. Može se očitovati kroz razlike u socijalnoj komunikaciji, kruta i ponavljajuća ponašanja te senzorne poteškoće, što može dovesti do socijalne izolacije i povećanog rizika od problema s mentalnim zdravljem.

Znanstvenici navode više teorija zbog kojih se autizam tradicionalno smatrao "muškim" poremećajem. Jedna od njih je takozvani ženski zaštitni učinak, prema kojem djevojčice trebaju imati snažnije genetsko opterećenje kako bi njihove autistične osobine bile prepoznate. Također, smatra se da djevojčice bolje prikrivaju simptome oponašajući društveno prihvatljiva ponašanja, pa ih stručnjaci rjeđe prepoznaju.

Uz to, postojeće dijagnostičke smjernice temelje se uglavnom na muškim obrascima ponašanja, zbog čega se karakteristična ponašanja kod djevojčica često previdi - osobito dok ne dođu u adolescenciju, kada socijalne interakcije postaju zahtjevnije.

Što je autizam?

Autizam nije bolest, već način na koji mozak funkcionira. Osobe s autizmom mogu imati poteškoća u komunikaciji i razumijevanju osjećaja drugih ljudi, osjetljivije su na svjetlo, zvukove ili dodir, mogu biti tjeskobne u nepoznatim situacijama i imati potrebu za ponavljanjem istih radnji ili rutina.

Autizam nije stanje koje se "liječi", no mnogim osobama potrebna je određena podrška. Iako se točan uzrok ne zna, zna se da ga ne uzrokuju loš odgoj, cijepljenje, prehrana ni zarazne bolesti.

Što kažu stručnjaci?

Ann Cary, pacijentica i aktivistica, istaknula je da se ženama često pogrešno dijagnosticiraju psihijatrijski poremećaji. "Autistične žene prisiljene su same se boriti kako bi ih se prepoznalo i tretiralo kao autistične osobe, baš kao i njihove muške kolege", rekla je.

Profesorica Uta Frith s University College Londona upozorila je, međutim, na nužnost opreza. "Naslov ‘Stope autizma kod djevojčica i dječaka mogle bi biti ujednačene’ može biti pogrešan. Možda se zapravo radi o novoj podskupini unutar spektra", rekla je.

Dr. Laura Hull, koja nije sudjelovala u istraživanju, dodala je: "Omjer dijagnoza se i dalje mijenja i tek ćemo vidjeti hoće li se razlike među spolovima nastaviti smanjivati, stabilizirati ili ponovno povećati kako se nastave ‘nadoknađivati’ propuštene dijagnoze kod žena i djevojčica."

Dr. Rachel Moseley sa Sveučilišta Bournemouth upozorila je da je nedovoljno dijagnosticiranje autizma - kao i ADHD-a - razlog za ozbiljnu zabrinutost. "Znamo da nedostatak dijagnoze često znači ozbiljne poteškoće, uključujući i povećani rizik od suicidalnosti", izjavila je.

U porastu i broj zahtjeva za dijagnozom

Ovi rezultati dolaze u trenutku kada raste potražnja za dijagnostičkim uslugama vezanima uz mentalno zdravlje, ADHD i autizam. Stručnjaci kažu da to nije nužno znak većeg broja autističnih osoba, već rezultat sve veće svijesti i boljeg prepoznavanja simptoma - osobito kod djevojčica i žena koje su ranije bile zanemarene.