Iako djeca mogu razviti alergiju na bilo koju hranu, 90% svih alergija na hranu uzrokuju jaja, kikiriki, kravlje mlijeko, soju, orahe, ribu i školjke. Dobra vijest je ta da većina djece preraste alergije do polaska u školu, a samo su rijetki koji i dalje zadrže alergiju na kikiriki, školjke i slične alergene.

 

Alergijska reakcija na hranu nastaje tako što organizam pojedinu vrstu hrane tretira kao infekciju, pri čemu se aktivira imunološki sustav u organizmu. U dodiru alergena i antitijela organizma započinje se otpuštati histamin, glavni pokretač akutnih alergijskih reakcija. Simptomi su osip, otežano disanje, povraćanje, proljev i ekcemi. Osip i problemi s disanjem javljaju se svega nekoliko minuta nakon konzumacije potencijalnog alergena, a ponekad se problem s disanjem javi neposredno nakon konzumacije alergena. Ako vaše dijete ima poteškoća s disanjem nakon konzumiranja hrane, smjesta zovite hitnu.

 

 

Djeca mogu imati alergiju čak i na onu hranu koju su već jela i zato je važno dohranu započeti  polagano i pažljivo. Prva hrana koju bio dijete trebalo jesti su rižine pahuljice, jer riža rijetko uzrokuje alergijsku reakciju. Hranite dijete barem četiri dana prije nego što ga upoznate s drugom hranom. Djetetu dajite cjelovitu hranu ili onu koja sadrži samo jednu namirnicu, tako da budete sigurni tko je krivac u slučaju alergijske reakcije. 

 

Dojenje je najbolji način za prevenciju alergije na hranu. Što duže dojite, razvijeniji je imunološki sustav djeteta, što mu omogućuje veću toleranciju na hranu. Osim toga, dojenjem djetetu prenosite imunitet na alergene i tako ga štitite. 

 

Posavjetujte se s pedijatrom koje namirnice najčešće izazivaju alergijsku reakciju kako bi ih znali izbjegavati.