AMERIČKA vlada protjerala je više od 25.000 ljudi u treće zemlje na temelju tajnih sporazuma sklopljenih s 35 država koje su pristale prihvatiti osobe koje s njima nemaju nikakve veze, pokazuje globalna novinarska istraga objavljena danas.

Otkako se američki predsjednik Donald Trump u siječnju 2025. vratio u Bijelu kuću, Washington je sklopio sporazume sa zemljama Latinske Amerike, Afrike i Pacifika kako bi u njih slao strance koje nije moguće zakonito vratiti u njihove matične zemlje. Istragu su provela 72 novinara iz 23 medija u 15 zemalja, a objavio ju je konzorcij Forbidden Stories.

Više od 25.000 ljudi poslano u 28 zemalja

Prema istrazi, američka vlada izdvojila je najmanje 410 milijuna dolara (357 milijuna eura) za isplate zemljama domaćinima ili agencijama Ujedinjenih naroda koje omogućuju povratke. Do 31. kolovoza 2026. najmanje 25.447 osoba prebačeno je u 28 zemalja na temelju tih sporazuma. Oko 20.000 završilo ih je samo u susjednom Meksiku.

Uvjeti sporazuma razlikuju se, među ostalim, prema tome koje se nacionalnosti mogu prihvatiti te mogu li zemlje primati osobe s kaznenim dosjeom. Forbidden Stories navodi da je kontaktirano 49 od 54 afričke države kako bi prihvatile deportirane osobe koje nisu njihovi državljani.

AFP je početkom 2026. izvijestio o pritiscima Washingtona na afričke zemlje, uključujući prijetnje carinama, obustavom izdavanja viza ili smanjenjem pomoći kako bi ih se navelo da prihvate deportirane osobe. Pravnici su za AFP rekli da se deportirane osobe nakon dolaska nalaze "u pravnoj crnoj rupi", a ponekad su im uskraćena i prava.

Pregovore vodio malo poznati ured State Departmenta

Većinu pregovora i isplata vodio je Ured za remigraciju, malo poznata služba američkog State Departmenta osnovana u svibnju 2025., navodi Forbidden Stories. Na čelu ureda je Christian Jove Ehrhardt, 41-godišnji diplomat koji je, među ostalim, radio kao sigurnosni ataše u nekoliko veleposlanstava.

Forbidden Stories posebno opisuje slučaj Kameruna, koji je sa SAD-om u prosincu potpisao memorandum o prihvatu deportiranih osoba. Tjedan dana poslije Washington je s Kamerunom sklopio petogodišnji program zdravstvene pomoći vrijedan oko 400 milijuna dolara (348 milijuna eura).

U siječnju je State Department odobrio još 30 milijuna dolara (26 milijuna eura) za Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Kamerunu kako bi se "olakšao dobrovoljni povratak izbjeglica i borilo protiv nezakonite migracije". Prvi avion s deportiranim osobama sletio je u Kamerun 14. siječnja.

Palau pristao primiti 75 ljudi

Neki sporazumi uključuju izravne uplate vladama. Palau, pacifički arhipelag s manje od 18.000 stanovnika, u prosincu je pristao primiti 75 državljana trećih zemalja u zamjenu za 6.54 milijuna eura. Ondje su dosad poslane samo tri osobe.

Od ukupno oko 357 milijuna eura predviđenih za sporazume, interni dokumenti State Departmenta pokazuju da je oko 70.6 milijuna eura namijenjeno vladama potpisnicama. Ostatak je predviđen za međunarodne organizacije, među kojima oko 155.1 milijun eura za Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) i oko 107.2 milijuna eura za UNHCR.

Te dvije agencije UN-a, čija je zadaća zaštita ljudskih prava, zbog toga su se našle na udaru kritika. UNHCR je za Forbidden Stories naveo da nije stranka u tim sporazumima te da američka sredstva koristi u skladu sa svojim mandatom jačanja sustava azila.

Glasnogovornik IOM-a rekao je da je organizacija svjesna da Washington financijsku pomoć koristi za promicanje vlastitih prioriteta, ali da američki novac prihvaća kako bi "poboljšala živote pogođenih migranata". Dodao je da to ne znači odobravanje deportacija.