HRVATSKA kulturna scena u protekloj je godini obilovala događanjima, no pamtit će se ponajviše po velikom uspjehu filma Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića i otvaranju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji nakon obnove stoji uz bok sličnim svjetskim muzejima.

Film: Velik međunarodni uspjeh Slijepčevićeva filma, Dražen najgledaniji u kinima

Protekla godina u hrvatskom filmu zasigurno će se najviše pamtiti po velikom međunarodnom uspjehu kratkometražnog filma Nebojše Slijepčevića Čovjek koji nije mogao šutjeti.

Film o, kako je sam redatelj rekao, "čovjeku kojem je humanost i ljudska solidarnost bila ispred nacije ili religije" osvojio je cannesku Zlatnu palmu i Europsku filmsku nagradu - tzv. europskog Oscara. Uvršten je na shortlistu za Oscare, a je li i nominiran znat će se 17. siječnja.

Dugoočekivani film Dražen, koji u režiji Danila Šerbedžije donosi manje poznati pogled na život najvažnijeg hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića, od premijere krajem listopada pogledalo je u kinima više od 78 tisuća gledatelja pa je uvjerljivo najgledaniji hrvatski film u 2024.

Premijere su imala i dva filma Nevija Marasovića - Šlager i Pamtim samo sretne dane, potom Slatka Simona Igora Mirkovića, Šalša Dražena Žarkovića, Svemu dođe kraj Rajka Grlića, Božji gnjev Kristijana Milića, Frka Svebora Mihaela Jelića, Žena u gumenim rukavicama Marija Šurine.

Od premijernih naslova najviše se pričalo o pobjedniku Pulskog filmskog festivala, Proslavi Brune Ankovića te filmu Lijepa večer, lijep dan Ivone Juka, koji je prikazan u ograničenoj distribuciji i bio je hrvatski kandidat za Oscara.

Prvi ulazi u same korijene ekstremističkih ideologija i upozorava kako ne treba puno da se nešto slično dogodi i danas, a drugi govori o bivšim partizanima koji se nakon rata suočavaju s nizom problema zato što su homoseksualci.

Zagrebačka kina posvećena manje komercijalnom filmu, kino Europa i kino Tuškanac i dalje su zatvorena zbog obnove, no Tuškanac organizira projekcije na gostujućim lokacijama, a dobra vijest za filmofile bila je ona o otvaranju mikro kina Mama u istoimenom klubu u središtu grada, koje prikazuje art house filmove i festivalske uspješnice.

Muzeji i likovna scena: Otvorenje obnovljenog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

Zagrebački muzeji većim su dijelom i dalje zatvoreni zbog obnove nakon potresa 2020. godine, no jedan od njih se nakon tri godine opsežnih radova otvorio - Hrvatski prirodoslovni muzej na Gornjem gradu.

Obnova Muzeja vrijedna 31.6 milijuna eura rezultirala je povećanjem izložbenog prostora s 800 na čak 3600 četvornih metara, a Muzej sada raspolaže i s multimedijskom dvoranom s 4K projekcijom, natkrivenim atrijem, interaktivnim laboratorijem, prostorom za pedagoške radionice, suvenirnicom, garderobom te ugostiteljskim objektom, a tu je i novi izlaz na Vrazovo šetalište.

Dok se većina muzeja obnavlja, sve važniju ulogu dobiva Galerija Klovićevi dvori koja je imala nekoliko velikih projekata. Ondje je do ožujka još trajala velika izložba Ivana Meštrovića, a godinu su završili otvorenjem izložbe Sjaj u tami: Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama.

U međuvremenu su ugostili, među ostalim, izložbu Muzeja za umjetnost i obrt Jedna za sve - Sve za jednu / Klub likovnih umjetnica 1927. - 1940. te Od boemstva do vječnosti, sa stotinjak umjetničkih djela iz mostarske galerije The Hub of Fine Arts, među kojima su bila i djela Edgara Degasa, Henrija Matissea i Amedea Modiglianija.

Dok čeka otvorenje, Nacionalni muzej moderne umjetnosti dobio je novi reprezentativni izložbeni prostor na tri etaže u Oktogonu u kojemu je prije bila banka.

Zahvaljujući tome, u sjedištu Muzeja, u palači Vranyczany-Dobrinović, ubuduće će obimnije moći predstavljati svoj kronološki postav, a u Oktogonu će priređivati privremene, monografske i retrospektivne izložbe te fenomenološke interpretacije muzejske zbirke.

Program Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu ove su godine obilježile obljetničke izložbe u povodu 100. godišnjice rođenja Ivana Picelja, Aleksandra Srneca, Julija Knifera i Josipa Vanište, ali i one Gorana Trbuljaka te Tomislava Gotovca.

U svijetu komercijalnih muzeja pokrenuta je platforma Museums, maybe koja okuplja zagrebačke privatne muzeje i turističke atrakcije, među kojima se ističe originalni hrvatski koncept, Muzej Iluzija, koji je u 2024. otvorio deset muzeja, pa ih sada ima više od 55 u cijelom svijetu.

Nakladništvo: Uz niz festivala, brojni događaji posvećeni Maruliću

Hrvatski nakladnici i ove su se godine uspješno predstavili na nizu sajmova i festivala te je tako na 46. Interliberu svoja izdanja na 13 tisuća četvornih metara ponudilo više od 300 izlagača iz Hrvatske i još 14 zemalja.

Zemlja u fokusu sajma bila je Mađarska pa je, između ostalih, gostovao i mađarski književnik Péter Nádas, koji je upozorio na sve veće probleme u odnosu između suvremenoga čovjeka, financijskih središta moći i tehnologije.

Na Panonskom festivalu u Osijeku u svibnju predstavilo se 55 nakladnika, koji su obuhvatili niz žanrova, od stručne literature, dječje knjige, beletristike, publicistike i stripa dok je u rujnu na Mediteranskom festivalu knjige u Splitu sudjelovalo 40 nakladnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Crne Gore.

Sa(n)jam knjige u Istri proslavio je 30. obljetnicu uz temu Mikrokozmos i predstavio više od 120 autora iz cijeloga svijeta u više od stotinu programa, a tijekom sajma 300 nakladnika ponudilo je oko 30 tisuća naslova.

Niz domaćih i stranih književnika predstavio se i na sada već tradicionalnima Zagreb Book Festivalu, Festivalu europske kratke priče, Festivalu svjetske književnosti, Riječkom sajmu knjiga i festivalu autora Vrisak, a hrvatski književnici iz inozemstva sudjelovali su u studenome na Svjetskom festivalu hrvatske književnosti.

Hrvatska je ove godine bila zemlja u fokusu na 40. Slovenskom sajmu knjiga u u Ljubljani, gdje se predstavila programom Hrvatski književni krajolici.

Vlada je 2024. godinu proglasila Godinom Marka Marulića u povodu 500. obljetnice smrti autora Judite te su tijekom godine održane brojne manifestacije, izložbe, predavanja i stručno-znanstveni skupovi.

Obilježavanje obljetnice počelo je u siječnju u Splitu, a među brojnim događajima istaknuli su se izložba Marko Marulić i Split - zajedničkih 500 godina u travnju je duž Marmontove ulice, predstavljanje trećega sveska Marulićevih djela Latinska moralnopoučna i teološka proza objavljenoga u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti kojim je otvoren Treći festival knjige u Matici hrvatskoj u lipnju te otvorenje knjižare Marko Marulić zagrebačkoga nakladnika i knjižara Školske knjige u Akademijinoj palači Milesi u Splitu.

Kazalište: Niz uspješnih koprodukcija i obnovljene kazališne dvorane

Hrvatska su kazališta ostvarila niz uspješnih koprodukcija, među kojima su dvije baletne predstave ostvarene u sklopu konzorcija K-HNK. Osječki i splitski HNK postavili su balet Snježna kraljica Davora Bobića u koreografiji i režiji Svebora Sečaka, a varaždinski i riječki Pinocchija po romanu Carla Collodija i u koreografiji Michelea Pastorinija.

Opernu suradnju ostvarili su Varaždinski HNK i Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika postavivši Madamu Butterfly Giacoma Puccinija, dok se među dramskim suradnjama ističe se predstava Sokol ga nije volio po kultnom tekstu Fabijana Šovagovića u režiji Filipa Šovagovića, koju su uspješno postavili osječki HNK i GDK Gavella.

Kazalište Gavella surađivalo je i s Kazalištem Virovitica na predstavi Martina McDonagha Krivi Billy s Inishmaana u režiji Dražena Ferenčine te s Kazalištem Ulysses na Prosjačkoj operi Bertolta Brechta i Kurta Weilla u režiji Lenke Udovički, a Istarsko narodno kazalište - gradsko kazalište Pula i Zagrebačko kazalište mladih zajedno su postavili predstavu Samo kraj svijeta Jean-Luca Lagarcea u režiji Matije Ferlina i dramaturgiji Gorana Ferčeca.

Profesionalno kazalište od ove godine ima i Bjelovar, Gradsku kazališnu kuću Bjelovar, koja će prema planu producirati dvije predstave godišnje, a kao prva profesionalna predstava izveden je Čaruga Ivana Kušana u režiji Ivice Buljana.

Početkom travnja je nakon desetomjesečnih radova vrijednih 800.000 eura otvoreno obnovljeno i preuređeno Gradsko kazalište Joze Ivakića u Vinkovcima, a u svibnju je svečano otvorena dvorana Pietro Ciscutti Istarskoga narodnog kazališta, nakon obnove vrijedne gotovo milijun kuna.

Najbolje predstave u protekloj sezoni tradicionalno su proglašene u studenome na svečanoj dodjeli Nagrade hrvatskoga glumišta. Tom su prigodom nagrade za životno djelo uručene glumici Heleni Buljan i opernoj pjevačici Gertrudi Munitić.

Najviše nagrada, četiri od sedam nominacija, osvojila je predstava 75. Dubrovačkih ljetnih igara "Ekvinocijo" Ive Vojnovića u režiji Krešimira Dolenčića. Predstava je nagrađena kao najbolja u cjelini, a nagrade su osvojili i Krešimir Dolenčić za režiju te Zrinka Cvitešić i Goran Višnjić za glavnu žensku i mušku ulogu u drami.

Najboljom opernom predstavom proglašen je Rigoletto zagrebačkoga HNK, a najboljom plesnom predstavom House Bolerou produkciji Studija za suvremeni ples.