OVE GODINE više od 30 vrhunskih domaćih i inozemnih stručnjaka iz media i advertising industrije dijelilo je svoje znanje o aktualnim temama na konferenciji SoMo Borac by Httpool.

U posljednjem bloku razgovora o medijima u eri algoritama sudjelovali su Francesco Cancellato sa stranice Fanpage.it i Matija Babić, osnivač portala Index.hr, koji je razgovarao s moderatorom Nikolom Vrdoljakom iz agencije 404.

Je li danas novinarstvo u goroj poziciji nego 2016.? 

Temu je otvorio Cancellato kratkom pričom o tome kako smo kao društvo prevalili put od tiskanih medija do digitalnih vijesti ili, kako je i sam rekao, "od kioska do weba", ali i o važnosti čitatelja u novom dobu u kojem živimo. 

Usporedio je situaciju iz 2016. kada su novi online magazini slobodno na mrežama širili vijesti, tiskani mediji imali sve manju tiražu, Google i Facebook ušli na tržište online oglašavanja, poslovni modeli 20. stoljeća svima postali očito zastarjeli, viralnost i clickbaiting postali novi poslovni modeli, a algoritmi predstavljali veliku opasnost u širenju lažnih vijesti, dok su tiskani mediji sve više padali pod kontrolu trustova i oligarha. 

Postavio je vrlo jasno pitanje: "Je li danas gore nego 2016.?"

Cancellato smatra da postaje bolje jer danas imamo daleko bolje algoritme, poslovni modeli su drukčiji zahvaljujući paywall pristupu, a tu su i novi i nezavisni mediji koji upošljavaju mlade novinare koji dolaze s novim idejama o tome kako informirati ljude u digitalnoj eri. 

Fanpage.it nastao je 2011. kao klasični fanpage na Facebooku, gdje su naposljetku i započeli s dijeljenjem vijesti. U jednom trenutku odlučili su osnovati redakciju kako bi kreirali vlastiti sadržaj. Govorimo o 27 milijuna jedinstvenih korisnika, 152 milijuna pregleda mjesečno i 35 milijuna pretplatnika na društvenim mrežama. 

I ono što rade je apsolutno prilagođavanje željama čitatelja. Iako dnevno izbacuju 200 do 300 članaka razne tematike, tu su i videosadržaji i istraživački tim koji se bavi većim temama (infiltrirali su se u mafiju i fašističke organizacije, odlaze na tajne zadatke, istražuju muljaže s odvozom otpada). 

Ukratko, svoj su pristup prilagodili novim platformama pa istovremeno paze na to da zadovolje potrebe čitatelja ili "gledatelja", odnosno onih posjetitelja koji ne ulaze u članke, već samo gledaju videovijesti. 

Dodao je i da čitatelji cijene to što su nezavisni (što, ističe, u Italiji nije česta pojava) i što nisu ničiji prijatelji. Rekao je i da nisu zatvorena zajednica informiranih građana, da ne diktiraju čitateljima za što trebaju biti zainteresirani niti su novinari koji vjeruju da brojke i održivost nisu bitni. 

Nakratko se pozabavio i AI-jem, koji ima veliku ulogu i mnogo toga može promijeniti u narednih 10 godina: "To je velika prilika, ali može i naštetiti. Posebno kad govorimo o rušenju jezičnih barijera. Zamislite da svaki video u sekundi možete prevesti na svoj jezik. To ti može apsolutno uništiti tržište jer ljudi odjednom mogu dobiti kvalitetniji sadržaj iz ostatka svijeta, ali i tvoj sadržaj može biti vidljiv u cijelom svijetu. Drugim riječima, AI te može stvoriti ili uništiti." 

Kraj svojeg izlaganja završio je citatom britanske novinarke Kathy Viner: "Privilegirani smo jer živimo u eri velike tranzicije. Privilegirani smo jer smo živi i možemo pomoći oblikovati novinarstvo za novo doba."

Je li istina bitna?

Tema je nastavljena razgovorom "O medijima" uz Matiju Babića i Nikolu Vrdoljaka. 

Prvo pitanje Babiću bilo je: "Je li istina u današnje vrijeme bitna?" 

"Istina je bitna i ključna za funkcioniranje bilo koje zajednice. Uopće nije pitanje je li bitna. Naravno da je bitna. Pravo je pitanje je li bitna ljudima. Ja tvrdim da nije. Ljudi preziru istinu i gadi im se. Feral Tribune je propao upravo zato što ljudi ne vole istinu. Mediji danas teže istini više nego prije, ali mediji nisu monolitna zajednica. Smatram da je naša prednost to što se mi obraćamo ljudima, a neki mediji se obraćaju premijeru", rekao je Babić. 

U novije vrijeme, posebno nakon američkih predsjedničkih izbora, postavljalo se pitanje trebaju li redakcije biti aktivističke, na što je Babić odgovorio: "Mislim da redakcije ne trebaju ništa. Mogu biti što god žele biti. Težnja mnogih je da budu kvalitetni. Međutim, ne možemo istovremeno biti hrabri, kvalitetni i neutralni. Aktivizam je potreban, ali on se često provodi na plitak i prizeman način. Treba ga provoditi na mudriji način, a to sam naučio na vlastitom iskustvu. Primjerice, mi smo u vrijeme javne rasprave o abortusu bili izraženo 'anti-Markić' i s tim smo ljude otjerali. Danas bih temi pristupio mudrije jer tako ne guraš ljude u rovove. Moramo biti bolji manipulatori." 

Babić se osvrnuo i na činjenicu da povjerenje u medije opada, posebno u Hrvatskoj, rekavši: "To je podatak koji mi je nezanimljiv. Ne vjerujem da javno mnijenje treba shvaćati ozbiljno. Ljudi ne razmišljaju. To što iznose u anketama nije nužno rezultat pomnog promišljanja, već nešto što se mijenja iz dana u dan. Činjenica je da su populizam i bullshit ušli u mainstream, ali u isto vrijeme mainstream je uz sve svoje mane, a ima ih - bolji od bullshita. Ljudi će se s vremenom zasititi Pernara i Kolakušića." 

Što se poslovnog modela tiče, istaknuo je da ne opstaje zbog državnog novca, već živi od tržišta i toga što ljudi čitaju Index, a osvrnuo se i na to zašto nikada nisu ušli u pretplatu i advertising model: "Meni se činilo da smo preveliki za to. Želim imati moć i utjecaj koji si utvaram da imam. Ne želim izgubiti nijednog čitatelja. Google nas je spasio kad su svi mislili da će nas država uništiti. Između Milanovića i Linića s jedne strane i Googlea s druge, ja biram Google." 

Naravno, nijedan razgovor o medijima ne bi bio potpun bez umjetne inteligencije, a Babić tvrdi: "Ne bojim se toga. Ja sam jedan od rijetkih. I mi ga koristimo. AI možeš koristiti na bezbroj načina i mi ga koristimo tako da ono glupo učinimo jeftinijim, ali treba imati na umu i to da nam AI neće, barem trenutno, pomoći da stvorimo nešto kvalitetno."

Što se trendova u novinarstvu tiče, Babić je razgovor završio ovim riječima: "Ne vidim puno mladih niti sam pročitao neki tekst mladog novinara koji me posebno oduševio. Novinarstvo vidim uz vlastiti wishful thinking. Nitko ne gleda TV niti čita novine. Oni nemaju sjajnu budućnost i želim im sve najgore. Budućnost pripada Indexu."