OPSESIVNA zaljubljenost ili ovisnost o ljubavi stanje je u kojem intenzitet veze pogrešno tumačimo kao intimnost, često s korijenima u ranim životnim iskustvima. Terapeutkinja za intimnost dr. Alexandra Katehakis objašnjava da ovisnici o ljubavi često postaju osobe koje su u djetinjstvu doživjele neku vrstu napuštanja od strane roditelja ili skrbnika.

"Riječ je o djeci čije ključne potrebe za potvrdom, ljubavlju i povezanošću nisu bile zadovoljene, što dramatično utječe na njihovo samopoštovanje kasnije u životu. Posljedica je svjesni strah od napuštanja i podsvjesni strah od bliskosti", navodi Katehakis za YourTango

Ako se prepoznajete u ovome ili vas zanima koji su znakovi nezdrave opsjednutosti, ključno je razumjeti mentalne navike koje vas tjeraju da neprestano razmišljate o osobi koja je predmet vaše želje, čak i kad znate da je to uzaludno. U nastavku donosimo sedam navika koje obično odaju osobu koja je nezdravo opsjednuta ljubavlju.

1. Poricanje partnerovog lošeg ponašanja

To se očituje u mislima poput: "Znam da me prevario, ali možda se promijeni?" ili "Govori mi da me voli, trebala bih mu vjerovati unatoč svemu. Možda će se stvari promijeniti ako se samo više potrudim". Sklonost da vjerujete riječima, a ignorirate djela, jedan je od najočitijih znakova da ste zapeli u nezdravom odnosu.

Psihoterapeutkinja dr. Erica Goodstone objašnjava da je u pozadini poricanja ili racionalizacije lošeg ponašanja želja da se vjeruje u partnerovu iskrenost.

"Željeli ste vjerovati da je vjeran i oprostiti mu zanemarivanje i razočaranja jer ste osjećali da su mu namjere dobre. Mislili ste da će se veza popraviti ako mu date vremena i prostora. Čak ste racionalizirali da biste, kad bi vam samo rekao istinu, možda bili ljuti, ali biste mogli oprostiti i zaboraviti", pojašnjava dr. Goodstone.

2. Romantiziranje toksičnog ponašanja

Ova se navika prepoznaje u izjavama kao što su: "Nije prava ljubav ako nema drame i strasti" ili "Ali jednom me za rođendan izveo na večeru. Njemu je to jako teško jer je imao teško djetinjstvo".

Ovisnički um ima selektivno pamćenje i muči nas prisjećanjem na "dobra vremena" jer ništa ne pruža takav osjećaj uzbuđenja kao nestabilna i nepredvidiva veza u kojoj se nikad ne osjećate potpuno sigurno. To je, jednostavno rečeno, potraga za naletom dopamina.

Kao protuotrov za poricanje i romantiziranje, stručnjaci savjetuju da zapišete sve loše trenutke, bez uljepšavanja i tužnih detalja. Iako se čini kao mučenje, zapisivanje svakog razočaranja, boli ili poniženja koje ste doživjeli u vezi može vam pomoći da se oslobodite.

3. Racionaliziranje i pregovaranje sa sobom

"Vidjet ću ga samo još jednom, neću se opet navući" ili "Nazvat ću ga samo da mu kažem što ga ide" tipični su primjeri pregovaranja sa samim sobom koje vodi natrag u začarani krug.

Rješenje je prekinuti ciklus i osvijestiti kako se na kraju osjećate svaki put kad popustite. Zapišite kako su u prošlosti završavali takvi povratci. Primjećujete li obrazac? Ako da, detaljno opišite kako on funkcionira, korak po korak. Na primjer: On je grub i nepouzdan.

Vama je dosta i prekidate. On moli i obećava da se promijenio. Vraćate mu se. Ciklus se ponavlja. Ponekad nam uvid u pravu strukturu odnosa, "kostur iza fasade", može pomoći da prestanemo sami sebe uvjeravati da će ovaj put biti drugačije. Jer bez duljeg razdoblja odvojenosti i rada na sebi, ishod će uvijek biti isti.

4. Strah od vječne samoće

Misli poput "Što ako ne postoji nitko bolji za mene?" ili "Prestar/a sam da bih počinjao/la ispočetka" često su pokretači ostanka u lošoj vezi. Osoba koju muče takvi strahovi možda se nosi s posljedicama prošlih trauma i naučenih obrazaca ponašanja, što potvrđuje i istraživanje Harvard Medical Schoola.

"Otprilike polovica odraslih osoba ima nesiguran stil vezivanja. To je obrazac odnosa naučen u djetinjstvu koji oblikuje način na koji se kasnije vežemo za prijatelje i partnere. Bol zbog nesigurne privrženosti može se pojaviti u neočekivanim trenucima, a nama s takvim iskustvom ne treba puno da osjetimo ubod preplavljujuće usamljenosti", objasnio je psiholog dr. Michael W. Regier.

5. Opsesivne provjere i traženje potvrde

Ova se navika očituje u postupcima poput "Idem malo istražiti pati li i on koliko i ja" ili "Samo želim vidjeti je li vratio svoj profil na dating aplikaciji". Uključuje i misli kojima se pokušavamo uzdići, poput "Ionako nije bio tako zgodan, ja sam puno privlačnija".

6. Uloga žrtve

"Rekao mi je da sam ljubav njegova života, kako je mogao biti tako loš prema meni?", "Kako je mogao biti tako zao?" ili "Ja nikad ne naletim na dobre dečke" tipične su misli osobe s mentalitetom žrtve. Takav stav, prema istraživanjima, može uključivati poteškoće u povjerenju, prebacivanje krivnje na druge i neprihvaćanje odgovornosti.

Ovisnički um vrlo je vješt u kombiniranju straha, ega i mentaliteta žrtve. Anksioznost raste, slično kao kod ovisnika o drogama kojima treba doza, a jedini način da se ona privremeno ublaži jest uspostavljanje kontakta s objektom ovisnosti. Kao protuotrov, psiholozi predlažu da mentalno prođete kroz posljedice popuštanja tim okidačima.

7. Samoizolacija

Ako svo mentalno vrijeme trošimo na razmišljanje o jednoj osobi, rijetko nam ostaje vremena i emocionalnog prostora za njegovanje zdravih odnosa s prijateljima, obitelji ili kolegama. Iako se povlačenje može činiti kao dobra ideja, istraživanja pokazuju da se zbog toga osjećamo samo još gore.

Protuotrov za izolaciju je povezivanje. Kada se nađete izolirani u svojoj ovisnosti, potražite grupe za podršku. To mogu biti programi u 12 koraka ili bilo koja vrsta pomoći s kojom se osjećate ugodno. Nemojte očekivati da će odlasci na sastanke u početku biti ugodni; mogu biti i zastrašujući. No, važno je izaći iz zone udobnosti i potražiti podršku.