AKO STE se ikada pitali zašto milenijalci imaju potrebu dodati "lol" na kraj gotovo svake poruke, niste jedini. Taj internetski akronim, koji je nekoć značio "smijati se naglas" (laughing out loud), odavno je prerastao svoje izvorno značenje i postao svojevrsni interpunkcijski znak, alat za ublažavanje napetosti i štit od neugodnih situacija. "Moj je zadani način razmišljanja da ono što imam za reći nije važno, pa je 'lol' također neka vrsta sjajne gumice za brisanje", objasnio je jedan pripadnik te generacije, a o fenomenu se raspisao i HuffPost.

Izbjegavanje neugodnih razgovora

Nick Russell, milenijalac iz Memphisa, koristi "lol" kako bi izbjegao potencijalno neugodne razgovore. "To je razlika između slanja poruke 'Mislim da te volim' simpatiji i 'Mislim da te volim, lol'", rekao je Russell. "U potonjem slučaju, uvijek bih se mogao osloniti na staro 'samo se šalim!'" Dodao je kako mu to "pomaže ublažiti unutarnju napetost koju bih mogao osjećati zbog onoga što šaljem".

Slično razmišlja i Rebecca Reynoso iz Chicaga, koja ležernim "lol" na kraju poslovnih poruka ublažava njihov ton i kolegama signalizira da je "pristupačna" i "ne predstavlja prijetnju". "To je poput mehanizma za razbijanje napetosti", pojasnila je. Akronim također ublažava potencijalnu grubost u osobnim odnosima. Poruka "Možeš li oprati suđe, lol" upućena partneru ili cimeru zvuči mnogo ugodnije od oštrog "Možeš li oprati suđe."

Alex Liggett, milenijalac iz Pittsburgha, prekomjernu upotrebu "lol"-a uspoređuje s "krikom na stanje svijeta". Ipak, neki su svjesni generacijske prirode ove navike. "Prešao sam na 'haha' umjesto 'lol' jer sam pročitao da je 'lol' milenijalcima svojstveno", priznao je Liggett.

Mladi se rugaju ovoj kratici

No, dok se generacija Z i Alfa rugaju ovoj kratici, većina milenijalaca poručuje da je se neće odreći tako lako. Redatelj i pisac Kashif Pasta objašnjava kako je ton inače teško prenijeti tekstom. Previše emojija može djelovati neozbiljno, dok točka na kraju rečenice može zvučati prestrogo. "U razgovorima uživo, smiješili bismo se, suptilno se hihotali ili smijali u trenucima koji tehnički uopće nisu smiješni", rekao je. "S 'lol'-om, mi samo govorimo, 'Hej... siguran si.'"

Kashif Pasta milenijalce, rođene između 1981. i 1996., vidi kao pionirsku generaciju digitalne komunikacije koja je prešla iz svijeta bez interneta u online okruženje, a "lol" ih je pratio kroz tu tranziciju. "Naučili smo slati poruke na telefonima s tipkama, a poruke su se plaćale i imale ograničenja znakova, tako da je prostor bio dragocjen i morali smo prenijeti kontekst što učinkovitije", zaključio je.

Što kažu lingvisti?

Daria Bahtina, predavačica lingvistike na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu, smatra "lol" pravim jezičnim kameleonom. "'Lol' postoji toliko dugo da se njegovo značenje razvilo, poput Pokémona. Pa ipak, jasno pripada digitalnom području koje neki ljudi još uvijek smatraju zbunjujućim", rekla je. Počelo je kao "laugh out loud", ali se transformiralo u znak poniznosti: "Ne shvaćaj ovo - ili mene - preozbiljno. Ja sigurno ne."

"Za milenijalce, to je način da neutralnu poruku učine toplijom i ležernijom ili način da negativniju poruku učine pristojnom", dodala je Bahtina. "To je kao ublažavanje ili minimiziranje zahtjeva s 'nije strašno ako se ne slažeš.'"

Anna-Marie Sprenger, doktorandica lingvistike na Sveučilištu u Chicagu, objašnjava da je "lol" ono što lingvisti nazivaju diskursnim markerom - riječ ili fraza koja pomaže organizirati misao i sugerira kako sugovornik treba interpretirati poruku. U svakodnevnom govoru, to su riječi poput "znaš", "mislim", "uglavnom" i slično.

Zanimljivo je da "lol" ponekad može biti i izrazito pasivno-agresivan. "Za jedan projekt na UCLA-u, studenti su primijetili blagi porast 'lol' kao pasivne agresije", otkrila je Bahtina. "Primijetili su više pasivno-agresivnih tvitova koji su sadržavali 'lol' na kraju."

Psihološka pozadina "lol"-a

Što se krije u psihi generacije koja osjeća potrebu da stalno bude samokritična i dobro raspoložena? Terapeuti nude nekoliko objašnjenja. "Mislim da je korištenje 'lol' nakon rečenice način da se stvari ismiju kada se bojite opteretiti druge, što je tako istaknuta briga naše generacije", kaže Lindsey Gallop, terapeutkinja iz Denvera.

Njezin kolega Jordan Kurtz vidi "lol" kao način stvaranja distance od kompliciranih emocija. Ranjivost je zastrašujuća, pogotovo u pisanom obliku. "To je razlika između 'Danas mi je težak dan' i 'Danas mi je težak dan, lol'", rekao je Kurtz. "U prvom slučaju, osobna borba smije imati težinu."

Maya Nehru, bračna i obiteljska terapeutkinja iz Los Angelesa, ističe dvije generacijske teme: strah od gubitka i tjeskobu zbog osuđivanja. "Mi milenijalci smo proživjeli razdoblje ogromnih promjena i poremećaja na mnogim razinama. Možda je dodavanje 'lol' u poruke milenijalski način zaštite od potencijalnog gubitka - možda pokušavamo sačuvati obraz." Odrastanje uz društvene mreže, gdje su kritike i osude sveprisutne, također je ostavilo traga. "Mislim da je 'lol' ponašanje koje podsvjesno ublažava našu tjeskobu oko toga da budemo voljeni, da pripadamo i da održavamo svoj osjećaj sebe", zaključila je Nehru.

Terapeutkinja Kelly McKenna iz New Yorka dodaje kako ga žene vjerojatno češće koriste. "Mnogi milenijalci, posebno žene, neprestano brinu o osjećajima drugih ljudi i pokušavaju upravljati reakcijama drugih ljudi na sve što kažu ili učine", rekla je. "Dodavanjem 'lol' pomaže se ublažiti raspoloženje i, nadamo se, smanjuje rizik da biste nekoga mogli uznemiriti asertivnom komunikacijom."

Bez obzira na razloge, lingvisti su impresionirani koliko posla obavljaju ta tri mala slova. Dok su prijašnje generacije digitalnu komunikaciju smatrale "oskudnim medijem", Bahtina kaže da su milenijalci "davno opovrgnuli tu ideju". "Mlađe generacije su tako vješte u korištenju dinamične mješavine interpunkcije, velikih slova, kreativnih preoblikovanja riječi, posebnih simbola, kratica i emojija", rekla je. "Milenijalci su pronašli način da bogatstvo ljudskog izražavanja prenesu u područje tekstova i tvitova, stvarajući jezik koji je jednako izražajan i nijansiran kao i razgovor licem u lice."