KLEPETAN, mužjak rode i jedna od najpopularnijih ptica u Hrvatskoj, i ove je godine u selu Brodski Varoš, odnosno u dvorištu Stjepana Vokića, koji se o njemu brine već 20 godina. Iako je ženka Malena, s kojom je godinama svijao gnijezdo, uginula prošle godine, Klepetan se vratio, kako je Stjepan i predvidio, sredinom četvrtog mjeseca.

Došao je u selo, pa odletio i vratio se sa ženkom

"On je došao 14. travnja. Zadnjih šest godina on je od svih roda dolazio zadnji, prijatelj mu je došao mjesec dana prije njega. Kad je došao, od mene je uzeo malo mesa, ali je otišao i nije ga bilo nekoliko dana", priča nam Stjepan koji je, kaže, pretpostavio da je otišao tražiti ženku.

Njegova se pretpostavka pokazala istinitom. "Vratio se 22. travnja, a s njime je bila i ženka. Sad imaju gnijezdo, a za 18 do 20 dana će dobiti i mlade. Svatko ima svoju smjenu. Kad ona sjedi na jajima, on luta, i obrnuto", rekao je Stjepan istaknuvši kako se Klepetan s novom partnericom ponaša isto kao što se ponašao i s Malenom.

"Sve rode izgledaju slično, perje im je istih boja. Ljudi obuku ovakav ili onakav kaput, ili voze 'Fiću' ili Mercedesa, pa se zakamufliramo, ali životinje ne. Njima je primarno da produže svoju vrstu", objašnjava Stjepan.

Pitali smo ga je li već smislio ime za Klepetanovu novu družicu. "Nju isto zovem Malena", odgovorio je, "što možda i nije fer. Ona se još nije navikla na mene, boji se, neće prići ni na deset metara. Zato se Klepetan ne ustručava, on je tu gazda".

"Da sam u Italiji, imao bih posjeta kao u Međugorju"

Klepetan se, kaže Stjepan, i dalje sjeća svoje prve Malene: "On na staro gnijezdo neće. Ponekad ode gore i onda se rastuži, sve kao da mi nešto govori. Obojica odemo tamo gdje je zakopana. Ja idem, a on ide za mnom, kao tele."

Ističe i kako mu je financijski sve teže brinuti se o životinjama i hraniti ih. Svakih nekoliko dana, vozeći se od kanala do kanala kako bi skupio ribu, napravi i po stotinjak kilometara. "Kad se mali izlegnu, onda će biti problem. Od nikoga nisam ništa tražio, ali nitko mi nije ni pomogao, ni iz grada, ni iz države. Da sam u Italiji, već bi od toga napravili posao, imao bih posjeta kao u Međugorju", ispričao nam je Stjepan Vokić.