AKO JE VAŠA kava napravljena od prethodno samljevenog zrna, postoji poprilično velika šansa da u njoj pijete samljevene žohare, a da toga niste ni svjesni.

Profesor biologije sa Sveučilišta u Montani, Douglas Emlen, u jednom je intervjuu ispričao svoje dogodovštine sa studijskog putovanja. Naime, njegov profesor s kojim je putovao je bio pravi ovisnik o kavi, te su zbog njega svako toliko morali tražiti kafiće koji pred njim melju svježu kavu. 

"Stvarno smo puno vremena trošili kako bismo nahranili njegovu ovisnost, jer mu je trebala kava svakih par sati. Na kraju mi je konačno objasnio da mora piti samo prava zrna kave koja su samljevena pred njime, zbog toga što ima jake alergijske reakcije na žohare", prisjetio se Douglas Emlen, prenosi News.

Mljevena kava, koju kupujete u teglama, prethodno se skladišti u velikim gomilama zrna kave u kojima se nalaze i žohari. Te velike hrpe zrnaca se ne mogu nikako filtrirati od raznih nametnika, tako da se sve zajedno melje. "Američki standardi za kontrolu hrane i lijekova dopuštaju da u zrnima kave bude do 10 posto prljavštine i insekata", rekao je dr. Emlen.

Nije samo kava ta koja sadrži ostatke kukaca, razne namirnice koje svakodnevno unosimo u sebe također sadrže njihove dijelove.

"Primjerice, u SAD-u je dozvoljeno 60 mikroskopskih fragmenata kukaca i jedna dlaka glodavaca u 100 grama čokolade. U pšeničnom brašnu tolerira se 150 dijelova kukaca u 100 grama proizvoda, a u tjestenini 225 dijelova u 225 grama. Voćni sokovi smiju sadržavati do pet jaja muhe i jednog crva na 250 mL da bi bili prihvatljivi za tržište", piše Dunja Turk za Bioinstitut blog.

Prema tome, američka istraživanja su došla do rezultata da godišnje hranom u organizam unesemo 0,5 do 1 kilogram kukaca.

U Hrvatskoj ovakve vrste istraživanja još nisu zaživjela te nema neke regulative oko toga kolike su granice "biološke nečistoće" u hrani.

Unatoč tome što ovo saznanje u nama budi gađenje, ne morate se brinuti, jer ako niste alergični na kukce, njihovi ostatci u hrani nisu štetni za vaše zdravlje.