Screenshot: YouTube

JEDNA od najčešćih moralnih dilema, koju najčešće koriste profesori filozofije jest - je li u redu ubiti nekoga ako bi se time spriječilo da drugi ljudi umru. Znanstvenici tvrde da se odgovor na to pitanje razlikuje ovisno o spolu ispitanika, pa je tako ženama nezamislivo počiniti ubojstvo, jer imaju jaču averziju prema štetnima radnjama.

Istraživači iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Kanade analizirali su podatke koje su dobili ispitujući 6100 ljudi različita moralna pitanja, uključujući i ono bi li ubili Adolfa Hitlera da spriječe Drugi svjetski rat. Dok su muškarci i žene razmatrali posljedice svoje odluke i računali koliko bi života time spasili, ženama je bilo teže odlučiti se na počinjenje ubojstva te ne bi oduzele Hitleru život.

Drugi scenarij koji su istraživači ponudili ispitanicima jest da se skrivaju s drugim vojnicima, a netko im da uplakanu bebu. Bi li ugušili bebu da spase živote ostalih članova grupe ili bi je ostavili na životu i bili uhvaćeni. Postojale su i hipotetičke situacije koje nisu uključivale seks, poput one u kojoj se ispitanike pita bi li dopustili kćeri da se bavi prostitucijom kako bi prehranila ostatak obitelji, koji je na rubu gladi.

Razliku u muškim i ženskim odgovorima uzrokuje averzija koju žene imaju prema ubijanju, tvrdi studija objavljena u Personality and Social Psychology Bulletinu. Rebeca Friesdorf, studentica na Sveučilištu Wilfrid Laurier u Kanadi je suautorica studije, a svoje zaključke temelji na 40 kompleta podataka dobivenih iz ranijih studija.

"Žene su sklonije negativnim emocionalnim reakcijama prema potrebi da konkretnoj osobi nanesu zlo, dok su muškarci manje skloni izražavanju tih jakih emocionalnih reakcija", rekla je za NPR.

Oni koji su izabrali kratkoročno zlo da postignu dugoročni dobitak su utilitaristi, dok su oni koji ne mogu prekršiti moralne konvencije kako bi osigurali povoljan ishod u budućnosti prozvani deontolozima. Vjerojatnije je da će žene biti deontolozi koji će dulje razmatrati svoju odluku, dok su muškarci češće utilitaristi i odluku donose brže.

Deontologija se temelji na teoriji etike Immanuela Kanta, a tvrdi da je pridržavanje pravila mnogo važnije od posljedica. Utilitarizam, za kojeg se zalažu Jeremy Bentham i John Stuart Mill, tvrdi da je moralno ubiti jednu osobu ako bi se time spasila barem dva života.