Ilustracija: 123RF

KRAJEM svibnja, kad su geoekolog Steffen Zuther i njegovi kolege stigli su u središte Kazahstana da bi pratili okot u jednom krdu sajga antilopa, ugrožene vrste koja živi u stepama, lokalni veterinari već su prijavili nekoliko uginulih životinja.

"Budući da su se uginuća u ograničenoj mjeri događala i proteklih godina, ispočetka nismo bili pretjerano zabrinuti", kazao je Zuther, međunarodni koordinator konzervatorske inicijative Altyn Dala, za Live Science.

Masovno ugibanje u samo četiri dana

Ali, unutar samo četiri dana čitavo je krdo, od 60.000 sajga, uginulo. Veterinari su pokušavali zaustaviti ugibanje, a u tom su periodu dobili vijesti o sličnim ugibanjima u krdima diljem Kazahstana. U ranim danima lipnja, masovno ugibanje bilo je gotovo.

Sad su pronađeni neki tragovi za rješavanje misterija kako je moguće da je više od pola krda čitave zemlje, koje je još 2014. brojalo 257.000 životinja, tako brzo uginulo. Očito je da je veliku ulogu odigrala bakterija, ali misterij je kako je toliko životinja stradalo, poručio je Zuther.

"Količina uginulih životinja i brzina kojom se to dogodilo, to nismo vidjeli nikad niti kod jedne druge vrste. Ovo je presedan".

Sajge, koje su na popisu ugroženih vrsta, žive u nekoliko krda u Kazahstanu, jednom malom u Rusiji i jednom u Mongoliji. Krda se međusobno susreću za vrijeme jakih zima ili migracija u proljeće i jesen. Razdvajaju se kad kreće period okota u kasno proljeće ili rano ljeto. Tad je počelo i ugibanje.

Budući da su u tim trenucima u njihovom okruženju bili i istraživači, oni su imali priliku podrobno istražiti sve moguće uzroke ugibanja. Uzoraka iz okoliša, s nekim su životinjama bili u trenucima ugibanja, a rađene su i analize poslije smrti, tako da je sve temeljito obuhvaćeno. Ženke, koje se okupljaju da bi zajedno podizale mladunčad, prve su stradale. Nakon njih uslijedili su mladunci, koji su još bili premladi da jedu hranu iz okruženja. To znači da je ono što ih je ubilo moralo doći kroz majčino mlijeko, kazao je Zuther.

Mogući scenariji

Ispitano tkivo otkrilo je da su toksini, koje proizvode bakterije Pasteurella i (možda) bakterije Clostridia, uzrokovali krvarenje većine unutarnjih organa životinje. Ali, Pasteurella se obično može naći u tijelima životinja kao što su sajge i obično im ne šteti osim ako im je oslabljen imunološki sustav.

"U tome nema ništa posebno. Pitanje je zašto se razvila tako brzo i proširila se na sve životinje", kazao je Zuther.

Slično masovno ugibanje sajgi, njih 400.000, dogodilo se 1988. godine i tad su veterinari prijavili slične simptome. Ali, budući da se to dogodilo u vrijeme SSSR-a, istraživači su kao uzrok jednostavno naveli bolest koju uzrokuje Pasteurella i nisu proveli nikakve daljnje pretrage.

Dosad je jedini moguć uzrok iz prirode to što je zima bila duga i hladna, a nakon nje je uslijedilo vlažno proljeće s bujnom vegetacijom i vodom koja se zadržavale na tlu što bi omogućilo bakterijama da se lakše šire, kazao je Zuther i dodao: "Ali to samo po sebi nije baš toliko neobično".

Još jedna mogućnost je i da je ovo odgovor na neke promjene u okolišu, kazao je Zuther, dodajući da se istraga nastavlja.