IAKO smo jedina vrsta koja svaki dan pomno promatra svoj odraz u ogledalu, nismo jedini koji se prepoznaju u reflektirajućim površinama.

Znanstvenici su u više navrata testirali koje vrste prepoznaju svoj odraz, počevši od istraživanja na čimpanzama objavljenog 1970. Ispitivani su "znakovi samosvijesti pred ogledalom" kod raznih životinja. Nekolicina shvaća da gleda u sebe, mnoge ne. Druge su pak pokazale "čudno ponašanje", piše Live Science. 

Ovi mješoviti rezultati naveli su istraživače na raspravu o korisnosti testa i kako pomaže znanstvenicima u razumijevanju kognitivnih sposobnosti životinja.

"Mnoge životinje ne prođu test", rekao je Frans de Waal, znanstvenik sa Sveučilišta Emory. De Waal je proveo testove samosvijesti na majmunima kapucinima - koji nisu uspjeli. "Moraju sami pregledati vizualni znak ispred ogledala, bez ikakve obuke ili nagrada. To mora biti spontano. Većina tvrdnji u literaturi ne odgovara ovom opisu."

Koje su životinje prošle test?

U pokusima s čimpanzama 1970. četiri su čimpanze bile pod anestezijom i na lica im je namazana crvena boja. Kad su se probudile, pregledale su područja koja su bila označena u zrcalu, pokazujući da su shvatile da gledaju same sebe.

Test s ogledalom sada se smatra najuvjerljivijim dokazom zrcalne samosvijesti. Drugi veliki majmuni također su prošli test. Orangutani su se prepoznali - pa čak i identificirali tragove na svojim tijelima - u studiji iz 1973. godine.

U studiji iz 1994. bonobo majmuni su pregledavali dijelove svog tijela koje inače ne bi mogli vidjeti pomoću ogledala. Rezultati za gorile su ipak bili neuvjerljiviji. Majmuni obično gledaju na svoje odraze kao na drugu životinju - iako je niz kontroverznih studija pokazao da se neke vrste mogu identificirati nakon opsežnih režima treninga.

Kontroverzne studije

To vrijedi i za druge životinje, bacajući sumnju na implikacije tih studija. "Poništava li trening rezultate zrcalnog testa za vrste koje to zahtijevaju?" pita se Ellen O'Donoghue, psihologinja sa Sveučilišta Cardiff u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kritičari testova koji koriste vježbe treninga sugeriraju da tako naučeno ponašanje nije pouzdan dokaz samosvijesti.

Jedini drugi kopneni sisavac koji je uvjerljivo prošao test bio je azijski slon u Zoološkom vrtu u Bronxu. Studije o dupinima sugeriraju da i oni mogu razaznati vlastite odraze. Studija iz 1995., koja je koristila video umjesto zrcala, i studija iz 2001., koja je koristila zrcala, ukazale su na to da dupini koriste svoje slike za ispitivanje tragova na svojim tijelima.

Godine 2008. istraživači koji su proučavali euroazijske svrake pronašli su prve dokaze da su nesisavci sposobni samoprepoznati se u ogledalu. Golubovi su također prošli test. Godine 2022. divlji Adélie pingvini također su pokazali znakove samosvijesti, iako nisu reagirali na obojene marame koje su im stavljene oko vrata umjesto obilježavanja tijela.

Studija iz 2015. sugerira da bi mravi mogli imati određenu samosvijest jer pokušavaju ukloniti plavu boju sa svojih glava dok gledaju u svoje odraze. Dvije studije tvrde da se ribe mogu same prepoznati. Jedna, iz 2016., otkrila je da mante izgledaju kao da same sebe ispituju i pušu mjehuriće kada im se pokaže ogledalo. Eksperiment iz 2019. na vrsti riba (Labroides dimidiatus) otkrio je da su pokušali ukloniti tragove boje s donje strane nakon što su ih vidjeli u ogledalu.

Činjenica da ovi navodno primitivniji organizmi prolaze test zrcala, dok su ga neke od najinteligentnijih životinja, uključujući afričke sive papige, pale dovodi u pitanje njegovu korisnost. Nejasno je pokazuju li ta istraživanja pravi osjećaj sebe u ljudskom smislu ili jednostavno ukazuju na sofisticiranu tjelesnu svijest.

"Test zrcala može pokazati jedan aspekt samosvijesti", rekla je O'Donoghue za Live Science. "Postoji tendencija da se na samosvijest gleda kao na sve ili ništa. To vjerojatno nije točno. Vjerojatno je to gradacija."