123RF.com

ČLANAK 4. Zakona o zaštiti životinja jasno i nedvojbeno zabranjuje koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utiče na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva koja uključuju upotrebu električne struje.

Unatoč tome u Hrvatskoj se alati poput teletakt ogrlica mogu legalno kupovati. Doduše ne u trgovinama za kućne ljubimce, već u trgovinama koje su se specijalizirale za prodaju palica, suzavaca, noževa, šokera i sličnih alata.

Oni koji ih prodaju najčešće navode kako teletakt ogrlice nisu 'sinonim za rad na silu' niti je riječ o 'šok ogrlici'. Argumentiraju to riječima kako je strujni impuls na čijem principu ogrlice funkcioniraju puno slabiji od 'elektrošoka'.

'Ogrlica psu stvara neugodan osjećaj, a ne bol i grčenje kako neki tvrde', piše na stranicama jednog od proizvođača.

Iako ih se koristilo i prije električne ogrlice za dresuru popularizirao je Cesar Millan, poznati šaptač psima koji je izjavio kako 'električni šokovi mogu bit od pomoći'.

Zbog te i sličnih izjava našao se na udaru ljubitelja životinja, ali i stručnjaka za dresuru koji umjesto električnih ogrlica koriste isključivo pozitivne metode. Kasnije, očito pod pritiskom javnosti i sam Cesar Millan, kako bi smanjio štetu izjavio je električne ogrlice koristi rijetko, u ekstremnim situacijama.

Koliko električne teletakt ogrlice mogu bit od pomoći pokazalo je istraživanje Sveučilišta Lincoln iz Velike Britanije čiji su profesori/znanstvenici istražili kako električne ogrlice djeluju na pse, kakve ogrlice imaju performanse i kakve su posljedice korištenja ogrlica.

U istraživanju su sudjelovala 63 psa, kućnih ljubimaca koji su imali problema s odazivanjem na poziv vlasnika. ( To je u Velikoj Britaniji, ali i u ostatku svijeta najčešće razlog korištenja takvih ogrlica).

Važno je naglasiti da su u istraživanju sudjelovali isključivo školovani stručnjaci s višegodišnjim iskustvom u socijalizaciji i dresuri pasa.

Psi su podijeljeni u tri skupine - u jednoj su bili psi s e-ogrlicama, a druge dvije skupine bile su kontrolne odnosno psi nisu tretirani strujom, već ih se dresiralo pozitivnim metodama.

Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu PLoS One. Svi psi nakon obuke (koja je bila dio istraživanja) pokazali su napredak u odnosu na ponašanje prije obuke, s tim da su psi koji su nosili e-ogrlice bili nesigurniji u sebe.

Jonathan Cooper, profesor koji se bavi proučavanje ponašanja pasa, i voditelj ovog istraživanja izjavio je kako električne ogrlice nisu pokazale nikakvu prednost u odnosu na metode koje se baziraju na pozitivnom poticanju pasa.

Uzimajući u obzir rezultate prijašnjeg istraživanja obavljenom na manjem uzorku, a koje je pokazalo da su psi tijekom treninga e-ogrlicama pokazivali nelagodu, stres i uzbuđenje profesor Cooper zaključuje kako upotreba električnih ogrlica, čak ako ih koriste stručnjaci i to s najboljom namjerom  predstavljaju rizik za zdravlje životinja.