JOŠ ŠEZDESETIH godina prošlog stoljeća bjeloglavi su supovi svijali gnijezda diljem hrvatske obale Jadrana, a danas posljednja populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj obitava na Kvarneru.

Istaknuto je to u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove u Belom na Cresu gdje je tijekom vikenda edukativnim programom obilježen Međunarodni dan ptica strvinara.

Svi su posjetitelji imali slobodan ulaz u Centar, a glavni je naglasak u programu stavljen na pouku najmlađih o važnosti očuvanja bjeloglavih supova te osjetljivosti ekološkog sustava kojem te veličanstvene životinje pripadaju.

"Mladi su naraštaji važna karika u očuvanju prirodnih vrijednosti, pa tako i bjeloglavih supova na Kvarneru i u Hrvatskoj. Takvi tematski događaji i prigodne edukativne aktivnosti su potrebni kako bi se djeca od malih nogu upoznala s prirodnim ljepotama svojeg zavičaja", rekao je  župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.

Bjeloglavi supovi strogo su zaštićena i ugrožena vrsta u Republici Hrvatskoj i gnijezde se još samo na kvarnerskim otocima: Cresu, Krku, Plavniku i Prviću. Ondje ptice još uvijek opstaju zbog prisutnosti ovčarstva, ali i zahvaljujući hranilištima. Zbog nedovoljno hrane u prirodi tzv. restorani za supove nalaze se na Cresu i Učki.

"Upravo nedostatak hrane često predstavlja problem s kojim se nosimo, no Primorsko-goranska županija posljednjih pet godina osigurava potrebna sredstva za rad oporavilišta i dohranu supova kako bi se populacija održala u stabilnom stanju. O supovima se skrbi kroz čitavu godinu i praktički nema dana da se ne radi na njihovom očuvanju", rekla je ravnateljica Javne ustanove Priroda Irena Jurić.

Tijekom ljeta u Oporavilište za bjeloglave supove u Belom primljeno je deset mladih supova. Upravo je rad Oporavilišta jedna od aktivnih mjera očuvanja populacije bjeloglavih supova jer svaki izgubljeni sup predstavlja značajan gubitak za populaciju koja se posljednjih godina kreće od 100 do 125 gnijezdećih parova.

Iz Javne ustanove Priroda istaknuli su da su velika ugroza za mlade supove njihovi prvi letovi tijekom kojih često završe u moru. Mladu pticu može uplašiti i najmanja smetnja nakon čega nerijetko padne u moru. Zbog toga je važno da nautičari i svi koji se kreću plovilima uživajući u odmoru budu svjesni postojanja bjeloglavih supova i pripaze da ih ne uznemiravaju, poručili su iz Prirode.

Izvijestili su i da su upravo nautičari ti koji često prvi uoče unesrećenog supa, to im dojave i tako ga spase. Lokalno stanovništvo, kažu, dobro poznaje bjeloglave supove i dijeli s njima prostor tisućljećima, pomažući u spašavanjima i drugim aktivnostima koje su važne za njihovo očuvanje poput prikupljanja uginulih ovaca za prehranu supova.

U povodu Međunarodnog dana ptica strvinara, djelatnik Centra za posjetitelje u Belom Tomislav Bandera Anić izradio je kratki film naziva Histra – putovanje u Pirineje. Priča je to o supu spašenom u Istri koji je nakon oporavka u Belom pušten ponovo na slobodu, a putem GPS uređaja i danas se prati njegovo putovanje.

Najmlađi posjetitelji Belog na radionicama su se upoznali s biljnim i životinjskim vrstama Cresa i saznali s kojim se izazovima susreću bjeloglavi supovi, ali i ostale vrste ptica na svojim letovima te koje prepreke koje je stvorio čovjek, mogu biti kobne za nebeske letače. 

Program u povodu Međunarodnog dana ptica strvinara u Belom organizirali su Primorsko-goranska županija i Javna ustanova Priroda uz potporu partnera Zoološkog vrta grada Zagreba, Udruge BIOM, Grada Cresa, Turističke zajednice grada Cresa i Udruge Tramuntana.

Osim u Belom, Dan ptica strvinara obilježen je u Zoološkom vrtu u Zagrebu.