U ovom tekstu, pokušat ću razjasniti važnost primjerene rasvjete za održavanje i zdrav razvoj terarijskih životinja te napraviti presjek kroz vrste rasvjetnih tijela trenutno dostupnih na tržištu.

 

 

Svjetlost koju naš planet prima dolazi od sunca i neophodna je za život na zemlji. Sunčevo svjetlo sastoji se od karakterističnog niza radijacije različitih frekvencija, koji zovemo solarni spektar, a sastoji se iz tri osnovna dijela:

Ultravioletno (UV) svjetlo – radijacija valne duljine manje od 400 nanometara: uključuje UVA (320-400 nm) i UVB (290-320 nm). UVB dio spektra nužan je za sintezu vitamina D3 (kolekalciferola) u koži životinja. Vitamin D3 neophodan je u metabolizmu kalcija i omogućuje njegovu apsorpciju u organizam te pravilan razvoj koštanog tkiva – osobito važno kod dnevno aktivnih (diurnalnih) gmazova i vodozemaca.

 

Vidljivo svjetlo – radijacija valne duljine od otprilike 450-650 nm. Ovaj dio spektra vidljiv je golim (ljudskim) okom.

Infracrveno svjetlo - radijacija valne duljine od otprilike 700-1000 nm. Iako je nevidljiva ljudskom oku, osjećamo je na koži kao toplinu.

 

Sasvim sigurno najbolja svjetlost koju možemo pružiti našim ljubimcima upravo je prirodno sunčevo svjetlo, ali kako to, zbog uvjeta stanovanja, često nije moguće trebali bi kao terarijsku rasvjetu izabrati svjetiljke koje najbliže imitiraju sunčev spektar ili barem njegove neophodne dijelove.

 

 

Uz svjetlosni spektar koji emitira određena svjetiljka, još su dva vrlo bitna faktora koje moramo uzeti u obzir kad razmatramo vrstu rasvjete za terarij: intenzitet svjetla i fotoperiod.

 

Intenzitet svjetla ili jakost njegovog sjaja možemo definirati kao količinu svjetlosne energije po jedinici površine. Zbog rotacije zemlje oko svoje osi intenzitet svjetla varira dnevno – počevši s minimalnim prije zore, rastući tijekom dana do podneva kad doseže svoj maksimum, opadajući prema večeri da bi ponovo dosegao minimum nakon zalaska sunca. Kako se kut nagiba osi zemljine rotacije mijenja u odnosu na ravninu rotacije zemlje oko sunca, ovisno o geografskoj poziciji, mijenja se i intenzitet svjetla ovisno o godišnjem dobu (ljeto-zima). S izuzetkom pojasa oko ekvatora, sunčevo svjetlo najintenzivnije je tijekom ljeta, a najmanjeg intenziteta tijekom zime.

 

Fotoperiod je broj sati svjetla (dana) tijekom perioda od 24 sata. On se također mijenja sa sezonama i ovisi o geografskoj lokaciji (najveće razlike fotoperioda su u okolini polova a najmanje u okolini ekvatora).

 

Kako intenzitet i fotoperiod značajno variraju u odnosu ne geografsku lokaciju, lako je zaključiti da životinje s različitih lokacija zahtijevaju različite uvjete osvjetljenja, iako je vrsta svjetla (solarni spektar) na svim tim lokacijama približno jednak.

 

Općenito, u terarijima je preporučljivo rasvjetna tijela postaviti na takav način da se intenzitet svjetla smanjuje s odmakom od fokusa (vidi sl. 1.). Na taj način životinje mogu same odabrati poziciju s optimalnim intenzitetom svjetla/topline u svako doba. Ispod samog rasvjetnog tijela visokog intenziteta poželjno je postaviti kamenje ili granje koje omogućava životinji više opcija približavanja izvoru svjetla, odnosno povećavanja intenziteta svjetla i topline. Također, vrlo je važno u svakom terariju osigurati hladovito mjesto zaklonjeno od svjetla gdje životinja može potražiti zaklon u slučaju da tako želi.

 

 

 

Kako bi u terariju što točnije reproducirali pravilan fotoperiod koji igra važnu ulogu u reproduktivnom ciklusu životinja moramo u obzir uzeti geografsku regiju iz koje pojedina vrsta potječe. Za potrebe terarijskih životinja dovoljno je razlikovati 3 glavna područja:

 

Područja s umjerenom (kontinentalnom) klimom su, općenito, područja koja karakteriziraju četiri godišnja doba – proljeće, ljeto, jesen i zima – gdje gmazovi i vodozemci obično prolaze ciklus zimske hibernacije. Nakon hibernacije, u proljeće, životinjama iz tih područja moramo osigurati postepen porast temperature i fotoperioda. Dobro je početi s 8 sati svjetla po danu i postepeno (kroz otprilike 6-8 tjedana) povećati na 12-13 sati svjetla po danu. U jesen je ponovo potrebno reducirati fotoperiod sa 12-13 sati na 8 sati, i postepeno sniziti temperaturu kako bi pravilno pripremili životinje za narednu hibernaciju. Promjenu fotoperioda relativno je jednostavno ostvariti uz upotrebu običnih ili programabilnih timer-a koje možemo nabaviti u većini trgovina elektromaterijalom.

 

Područja s tropskom i suptropskom klimom karakteriziraju dva glavna razdoblja: suho i kišno. U ovim krajevima nema značajnijih promjena u fotoperiodu, već su bitne promjene u intenzitetu svjetla i relativnoj vlazi (vrlo bitan faktor). Tijekom suhe sezone fotoperiod u terariju treba podesiti na 12-14 sati svjetla; takav režim valja održavati 6-8 mjeseci. U kišnoj sezoni koja traje 4-6 mjeseci fotoperiod treba smanjiti na 10-12 sati, a relativnu vlagu treba povisiti upotrebom ručnih ili automatskih prskalica. Tijekom kišnog perioda potrebno je smanjiti intenzitet svjetla upotrebom sijalica manje snage.

 

Područja s pustinjskom klimom karakteriziraju vrlo mala količina padalina, relativno male promjene u fotoperiodu, vrlo visok intenzitet svjetla i visoke dnevne temperature. Sukladno tome, pustinjske vrste potrebno je držati u terariju s fotoperiodom od 12-14 sati vrlo intenzivnog svjetla, uz visoke temperature i nisku relativnu vlagu zraka.

 

 

U ovom poglavlju dan je presjek različitih izvora svjetla koje možemo koristiti u teraristici te njihove prednosti i mane.

 

 

Danas postoji nekoliko tipova fluorescentnih cijevi dizajniranih za upotrebu u teraristici: Reptistar® od Sylvanie, Repti-Glo® od Exo Terra-e, Reptisun® i Iguana light® od Zoo Med-a, Reptile lamp® od Arcadie, itd. Sve navedene lampe emitiraju svjetlosni spektar slične kvalitete uključujući i jedan dio u UV dijelu spektra. Većina ovih lampi nosi oznake 2.0 UVB ili 5.0 UVB (Exo terra proizvodi i lampu s oznakom 8.0) što označava postotni udio svjetlosti u UVB dijelu spektra važnom za sintezu vitamina D3. Lampe s oznakama 5.0 ili 8.0 pogodne su za sve vrste gmazova ili vodozemaca koji se u prirodi sunčaju, tj, aktivni su tijekom dana (diurnalne vrste). To su, većinom, dnevno aktivni gušteri, kornjače i neke vrsta žaba. Za vrste koje su aktivne uglavnom noću (nokturalne vrste), u zoru ili sumrak (krepuskularne vrste) dovoljno je upotrijebiti lampe s oznakom 2.0 ili obične neonke za "kućnu upotrebu".

 

Važno je napomenuti da je UV svjetlo upotrebljivo samo ako nije filtrirano kroz staklo ili plastiku. Dakle svjetiljke trebaju biti postavljene unutar terarija, a ne iznad staklenog ili plastičnog poklopca. Također, važno je reći da upotrebljivo UV svjetlo iz fluorescentnih cijevi prodire svega 25-30 cm od površine lampe – to nam uvjetuje uređenja terarija na način da postavimo kamenje, granje, terase i sl. kako bi se životinje mogle sunčati unutar te razdaljine.

 

Još jedna stvar na koju najčešće ne obraćamo pažnju jest intenzitet svjetla. Općenito, naši terariji su osvijetljeni rasvjetom daleko manjeg intenziteta nego što je sunčevo svjetlo (prirodan izvor svjetla na koji su životinje prilagođene). Kako bi se uvjerili u ovo, dovoljno je bilo koji od naših terarija koji se čini "dobro osvtjetljen" iznijeti van na sunčevo svjetlo. Razlika je nevjerojatna! (Napomena: nikad ne ostavljajte životinje u staklenom ili plastičnom terariju izložene sunčevom svjetlu dulje vrijeme jer se mogu skuhati – efekt staklenika).

 

U terarijima s dnevno aktivnim (diurnalnim) vrstama preporučio bih upotrebu fluorescentnih cijevi u punoj duljini terarija na svakih 20 cm širine. Tako npr. za terarij dimenzija 80 x 50 x 40 cm (duljina x širina x visina) najbolje je upotrijebiti tri fluorescentne cijevi duljine cca 60 cm (standardne duljine fluo-cijevi su 438 mm, 590 ili 600 mm, 720 mm, 895 ili 970 mm, 1200 mm i 1500 mm.) Dobra je ideja ovako osvijetljen terarij oplemeniti jednom ili više običnih žarulja s žarnom niti koje, osim što proizvode dovoljnu količinu topline, emitiraju "toplije" žućkasto svjetlo koje će terariju dati prirodniji izgled.

 

Za vrste kojima treba manje svjetla (nokturalne i krepuskularne vrste) nije potrebno postaviti toliko lampi. Obično je dovoljan jedan izvor svjetla manjeg intenziteta koji će nam omogućiti da promatramo životinje, a njima neće prouzročiti stres uzrokovan izloženošću prejakom svjetlu.

 

Na kraju ovog poglavlja želio bih naglasiti da gore opisane fluorescentne cijevi (koje emitiraju dio svjetlosti u UV spektru) emitiraju zadovoljavajuće svjetlo i zadržavaju svoja svojstva maksimalno 8-10 mjeseci. Nakon toga potrebno ih je zamijeniti novima.

 

 

 

Iako nisu novost na tržištu, u posljednje vrijeme se njihova upotreba u teraristici dramatično povećava. Dostupne su i kod nas u trgovinama specijaliziranim za posebnu rasvjetu, i to od različitih proizvođača: Osram, Sylvania i Philips. Obično nose oznaku HQL ili HPL a može ih se kupiti sa snagom od 50 W pa naviše. Ove lampe proizvode vrlo intenzivno vidljivo svjetlo prilično slično sunčevom, kao i određenu količinu UVA svjetla. Neki tipovi proizvode i velike količine UVB svjetla (npr. Osram Ultra-Vitalux 300W ®) i treba ih upotrebljavati oprezno. Dubina prodiranja svjetlosti mnogo je veća nego u bilo koje fluorescentne cijevi, pa ih je preporučljivo upotrebljavati u većim/višim terarijima. Spektar svjetla koje zrače također pogoduje rastu biljaka. Ove lampe proizvode i određenu količinu topline ali bitno manje od tradicionalnih žarulja s žarnom niti (HQL reflektor od 80 W daje otprilike istu toplinu na hot-spotu kao obična žarulja od 40 W). Cijena ovakve rasvjete inicijalno je viša od uobičajenih žarulja, ali, uz normalnu upotrebu mogu izdržati 3, pa i više godina što ih čini dobrom investicijom.

 

 

Tradicionalno su u upotrebi u teraristici dugi niz godina kao izvor svjetla i topline, a možemo ih kupiti u gotovo svakoj trgovini. Emitiraju žućkasto svjetlo relativno malog intenziteta i veliku količinu topline (vidi sl. 2), pa ih treba upotrebljavati u kombinaciji s dopunskim izvorima svjetla, najbolje prikladnim fluorescentnim cijevima. Ove žarulje treba postaviti izvan dosega terarijskih životinja jer, u slučaju kontakta, mogu uzrokovati opasne opekotine. U posljednje vrijeme pojavile su se u prodaji žarulje dizajnirane specijalno za terarijsku upotrebu (Sun Glo® od Exo Terr-e, Repti Basking Spot Lamp® od Zoo Med-a, i slični proizvodi od Namiba Terra-e i T-Rex-a). Ove žarulje ne razlikuju se svojim karakteristikama bitno od „običnih“ žarulja za kućanstvo, osim što su znatno skuplje.

 

Postoji još nekoliko vrsta rasvjete koje je moguće upotrijebiti u teraristici ali se ne koriste često, te ćemo ih skupno spomenuti ovdje:

 

Metal halidne lampe (najčešće označene s HQI, HCI ili HSI) emitiraju svjetlo najsličnije solarnom spektru (vidi sl. 2.) Vrlo su snažne (i skupe) i obično se koriste u velikim terarijima (npr. U ZOO-vrtovima). Proizvode svjetlo visokog intenziteta, veliku količinu topline i optimalnu količinu UVA i UVB zraka koje prodiru i više od 2 metra od površine lampe.

 

Halogene lampe emitiraju ugodno žućkasto svjetlo, bitno višeg intenziteta od običnih žarulja, kao i značajnu količinu topline. U usporedbi s ostalim rasvjetnim tijelima i relativnoj snazi, troše vrlo veliku količinu električne energije.

 

Za oba navedena tipa rasvjete važno je napomenuti da moraju biti postavljena izvan dosega terarijskih životinja - ili dovoljno visoko ili moraju biti zaštićena mrežicom - kako bi se izbjegao kontakt ili , čak, pretjerano približavanje životinja izvoru svjetla: Temperature na površini ovih svjetiljki (i u njihovoj okolini) dosežu i po nekoliko stotina stupnjeva celzijusa.

 

Proizvođači terarijske opreme kontinuirano razvijaju i unapređuju različite vrste rasvjete kako bi izašli u susret rastućem tržištu tako da u skoro vrijeme možemo očekivati sve kvalitetnije i jeftinije tipove lampi, međutim, koliko god rasvjeta bila dobra ne može se mjeriti s najboljim i besplatnim izvorom svjetla – Suncem. Ako ste ikako u prilici iznesite svoje ljubimce makar povremeno na sunčanje - bit će zdraviji, ljepših boja i boljeg apetita.

 

Izvor: Akvarij.net