Foto: Shutterstock

PSI su tijekom godina uzgajani kako bi se profilirale pasmine s poželjnim karakteristikama za određenu namjenu. Tijekom tog procesa selektivnog uzgoja kreiran je niz pasmina, od malene čivave do njemačke doge.

Studija koju su proveli znanstvenici sa sveučilišta u Sydneyju i New South Walesu pokazuje da selektivni uzgoj, ne samo da mijenja fizička obilježja pasa, nego dovodi do brojnih promjena u psećoj moždanoj strukturi.

Znanstvenici su pokazali da se procesom uzgoja pasa promijenio i oblik lubanje, što je posljedica selekcije kojom ljudi odabiru pse različitih oblika lubanje kako bi kreirali brojne pasmine.

Pregledima različitih pasmina magnetskom rezonancijom ustanovljeno je da se kod pasa s najkraćom lubanjom, mješanaca Shi Tzua, Pit Bulla i kod Akite dogodila značajna reorganizacija dijelova mozga. Neki su dijelovi mozga uzgojem i promjenom oblika lubanje jednostavno promijenili lokaciju, a kod pasa s kraćom lubanjom mozak ne sjedi u lubanji kao što je to slučaj kod pasa s dužim lubanjama.

Koautor istraživanja Paul McGreevy sa Sveučilišta u Sydneyju istaknuo je kako se promjena između ostalog odnosi na dio mozga zadužen za osjet mirisa, što znači da neke pasmine sasvim drugačije osjete mirise od drugih. Autori ističu i da bi oblik lubanje i mozga mogao utjecati na pseći temperament i ponašanje te potiču ljude da odgovorno uzgajaju pse.