VALTER Longo, profesor gerontologije, znanstvenik i direktor USC Instituta za dugovječnost u Kaliforniji, kaže da želi živjeti 120 do 130 godina. Toliko je proučavao zašto neki ljudi žive dugo i zdravo da se može reći da je, kako sam opisuje, bio opsjednut dugovječnošću.

"Talijanski način života dugo se smatrao zlatnim standardom za dugovječnost. To je narod fokusiran na mediteransku prehranu, hodanje i druženje. No, danas u Italiji gotovo nitko ne jede mediteransku hranu", izjavio je ovaj rođeni Talijan.

Tvrdi da su mladi u Italiji suočeni s pretilošću zbog hrane koju on naziva otrovnom, a to su: pizza, tjestenina, proteini, krumpir i kruh.

"Bojim se da će Talijani živjeti dugo, ali ne i zdravo, ako ovaj obrazac nastavi dominirati", dodao je.

Pitate se kako to preokrenuti? Longo je autor knjige The Longevity Diet, u kojoj zagovara mediteransku prehranu baziranu na namirnicama biljnog podrijetla i orašastim plodovima.

Zalaže se i za lažni post ili dijetu koja oponaša post. To se odnosi na ograničavanje unosa hrane tijekom određenog vremenskog okvira u danu.

"Takva prehrana pokreće skup protekcionističkih mjera koje je tijelo razvilo tijekom prirodne selekcije, što omogućuje tijelu da optimizira svoje performanse, pomladi svoje stanice i napreduje u zahtjevnim okolnostima", pojašnjava Longo na svojoj web-stranici.

Prehrana koju on slijedi uključuje namirnice s niskim udjelom ugljikohidrata i proteina te visokim udjelom masnih kiselina. Neka od takvih jela su slatko-kisele srdele, punjene artičoke te popečci od kupusa i luka u umaku od oraha.