NOVOOBJAVLJENI video prikazuje što se u tijelu događa kada ne jedemo puna 24 sata, a proces je fascinantan. Animirani isječak od 45 sekundi, koji je objavio YouTube kanal GrowFit Health i pregledan gotovo 150 tisuća puta, detaljno prikazuje kako jednodnevni post može pokrenuti proces "dubinske obnove".

U prva četiri sata tijelo prestaje probavljati hranu, razina inzulina počinje padati, a organizam za energiju troši pohranjene zalihe šećera. Stabilna razina šećera u krvi povezuje se s boljim raspoloženjem, kvalitetnijim snom i poboljšanom koncentracijom.

Nakon osam sati, kad šećer u krvi počne opadati, tijelo poseže za glukagonom, pohranjenim oblikom glukoze, kako bi dobilo dodatnu energiju.

Oko 12. sata post dovodi tijelo u svojevrsni "mini-keto" stadij. Počinje se koristiti mast kao glavni izvor goriva, a razina inzulina dodatno opada.

Nakon 16 sati aktivira se autofagija, prirodan proces u kojem tijelo razgrađuje i uklanja stare i oštećene stanice.

Na kraju, nakon 24 sata, tijelo ulazi u "dubinsku obnovu". Mast postaje glavni izvor energije, upale se smanjuju, a osjetljivost na inzulin poboljšava. "Tijelo vam se u tom trenutku, zapravo, zahvaljuje na predahu", navodi se u videu.

Iskustva i upozorenja

U komentarima ispod videa mnogi korisnici podijelili su vlastita iskustva s postom. Jedan je napisao: "Postim jedan dan tjedno već deset mjeseci. Prije sam se razbolijevao svaka dva mjeseca, a sada sam se razbolio samo jednom." Drugi je dodao: "Osjećaj nakon 72-satnog posta je nevjerojatan."

No stručnjaci upozoravaju da učinci posta mogu biti kratkotrajni, a pretjerivanje i opasno. Ulaskom u stanje ketoze, koje započinje oko 12. sata, jetra počinje razgrađivati mast na masne kiseline koje se pretvaraju u ketone. Previsoka razina ketona može dovesti do ketoacidoze – stanja u kojem krv postaje previše kisela, što može biti po život opasno ako se ne liječi.

Studije također pokazuju da dugotrajna izloženost povišenim ketonima povećava rizik od srčanog i moždanog udara, dok pretjerana i dugotrajna autofagija može dovesti do odumiranja stanica i oštećenja organa.

Zašto ljudi i dalje biraju post?

Unatoč rizicima, mnogi zagovornici ekstremnih oblika povremenog posta, poput dijete OMAD (jedan obrok dnevno), tvrde da im takav režim poboljšava produktivnost, pamćenje, mentalne sposobnosti i pomaže u kontroli tjelesne težine.

Popularan je i plan prehrane 16:8, u kojem se posti 16 sati dnevno, a hrana se unosi u preostalih osam sati, obično između 10 i 18 sati. Taj se režim smatra prihvatljivijim od dijete 5:2, u kojoj se dvaput tjedno unos kalorija ograničava na samo 500.

Povremeni post posljednjih je godina dobio brojne slavne pristaše - od Jennifer Aniston do bivšeg britanskog premijera Rishija Sunaka.

Ipak, jedno veliko istraživanje provedeno ovog ljeta pokazalo je da povremeni post zapravo nije učinkovitiji od klasične dijete. Međunarodni tim znanstvenika zaključio je da su koristi posta "zanemarive" u usporedbi s običnim kontroliranim unosom kalorija, bez obzira je li riječ o jedenju unutar osmosatnog prozora ili o režimu 5:2.